Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj

Dobar, loš ili zao? Populizam u Hrvatskoj iscrpna je studija o populizmu, sve važnijem pojmu u politici u susretu s kojim se, s obzirom na izostanak sustavnih znanstvenih i stručnih radova o populizmu u Hrvatskoj, domaći analitičari i mediji gotovo nemaju na što pozvati. Marijana Grbeša i Berto Šalaj, vrsni politolozi i sveučilišni profesori, šire uvide u prirodu populizma te otvaraju prostor za učinkovitija i usklađenija istraživanja o prisutnosti, intenzitetu i tipovima populizma u hrvatskoj politici. Knjiga Dobar, loš ili zao? uglavnom se usredotočuje na ideacijski pristup populizmu koji se bavi idejama smještenima u središte svake populističke stranke ili pokreta te na ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji.

U prvom poglavlju knjiga ukratko tematizira podrijetlo pojma populizma i njegovo korištenje od kraja 19. stoljeća. Drugo poglavlje donosi pregled suvremenih razumijevanja populizma, dok se u trećem poglavlju predstavlja inkluzivni pristup populizmu kao političko-komunikacijskom stilu i kao „slaboj“ političkoj ideologiji, imajući na umu nekoliko razina korištenja samog naziva populizam. Četvrto i peto poglavlje prikazuju najvažnije uvide iz literature koja se bavi pitanjima tipova populizma i uzrocima njegova jačanja u različitim dijelovima svijeta, a u šestom poglavlju sagledava se tzv. populističko novinarstvo i uloga medija u jačanju populističkih aktera. Sedmo poglavlje odnosi se na središnje istraživačko pitanje ove knjige – je li populizam prisutan u hrvatskoj politici? Na tragu inkluzivnog pristupa prezentira se operacionalizacija populizma, istraživački dizajn i matrica na temelju koje su provedena tri recentna istraživanja populizma u Hrvatskoj. U osmom poglavlju analizira se ambivalentan odnos populizma prema liberalnoj demokraciji, dok se u zaključnom poglavlju još jednom sažimaju najvažnije konceptualne, metodološke i empirijske spoznaje te se ukazuje na moguće smjerove budućih istraživanja populizma u Hrvatskoj.