TITO tajne vladara
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
TITO tajne vladara
Josip Broz Tito nije bilo tko. Kao dugogodišnji komunistički i Jugoslavenski vođa, prije toga partizanski komandant. On je ostavio dubog trag u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Nakon 30 godina od smrti zasluženo je dobio ovo veliko monografsko djelo. "Glavni dio ove knjige nastao je ponajprije na temelju istraživanja beogradskih arhiva, najviše Arhiva Josipa Broza Tita koji je od ljeta 2009. smješten u Arhivu Jugoslavije, kao i arhivskih dokumenata Predsjedništva SFRJ te CK SKJ koji se također čuvaju u spomenutom arhivu. Titov arhiv sastoji se od dva fonda: Kancelarije maršala Jugoslavije (obuhvaća razdoblje od 1943. do 1953. u 186 arhivskih kutija) i Kabineta predsednika Republike (od početka 1953., kad je Tito prvi put izabran za jugoslavenskog predsjednika, pa do njegove smrti 1980. godine, u 2432 kutije). U ovom drugom fondu nedavno je konačno sređen i otvoren za istraživanje i Titov Lični fond (16 kutija), u kojemu je njegova osobna korespondencija, primjerice pisma Miroslava Krleže koja su u ovoj knjizi. No svakako je najvrjednije otkriće Titova dnevnika, koji je on vodio potkraj 1950. i početkom 1951. godine. Knjiga se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu je, nakon uvoda, 12 poglavlja: Boljševik, Protiv Katoličke crkve (o Alojziju Stepincu), Između Istoka i Zapada (Titov dnevnik), Gospodarstvo, Nesvrstani, Studentski bunt 1968., Sječa Hrvata (Hrvatsko proljeće 1971.), Bugojanska skupina, Na putu oko svijeta, Lovac, Jovanka i Miroslav Krleža (prvi put objavljena sva njegova pisma Titu). Ona obrađuju neke od najvažnijih aspekata Titova života i rada, i to najviše na temelju arhivskih dokumenata, a onda i uz konzultacije s dosad objavljenom literaturom, posebno onom memoarskom. Zato prvi dio i nosi naziv „Najnoviji prilozi“, kao što je i cijeloj knjizi podnaslov „Najnoviji prilozi za biografiju Josipa Broza“. Jer knjiga ne zaokružuje sve aspekte Titove biografije, niti obuhvaća sva zbivanja. To joj nije namjera. U ovom je trenutku to i nemoguće jer je još previše dokumenata koji s vremenskim odmakom postaju dostupni i koje tek treba iščitati. Cilj joj je javnosti i povijesnoj struci, ali i ne samo njoj, iznijeti nove materijale koji će poslužiti za daljnju analizu Titova lika i djela. U drugom dijelu tri su analize na posve određene teme. Tu je dosad najopsežnija analiza Titove odgovornosti za masovne zločine nakon Drugoga svjetskog rata, zatim i te kako zanimljiva prva stručna analiza o tome što je o Titu mislio i pisao pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te prvi pokušaj znanstvene sinteze o tome što je Titova ostavština danas. Te su priloge napisali povjesničari s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Vladimir Geiger, dr. sc. Nikica Barić i dr. sc. Mario Jareb. U istom poglavlju još su dva i više nego zanimljiva teksta. Prvi je o Titu i arapsko-islamskom svijetu Hassana Haidara Diaba, koji otkriva dosad posve nepoznate detalje iz tog dijela Titova djelovanja, a drugi iz pera Sergeja Županića donosi presjek najnovijih nama nepoznatih dokumenata koje je posljednjih godina objavilo američko Državno tajništvo iz vremena američkih predsjednika Kennedyja, Johnsona, Nixona i Forda. U trećem dijelu pet je vrlo zanimljivih razgovora s osobama koje su ili bile u izravnom doticaju s Titom ili analiziraju neke njegove aspekte djelovanja. To su vrhunski pravni stručnjak Mirjan Damaška, bivši jugoslavenski savezni sekretar za vanjske poslove Mirko Tepavac, odvjetnica Saddama Husseina Bushra Al Khalil, američki politolog Gordon Bardoš i hrvatska glazbena diva Tereza Kesovija. Predgovor je napisao dr. sc. Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, a pogovor beogradski publicist i novinar Pero Simić. Knjiga je obogaćena vrhunskim fotografijama. Riječ je o originalnim fotografijama iz Titove fototeke koja se danas čuva u beogradskom Muzeju istorije Jugoslavije. Ona obuhvaća oko 15.000 fotografija koje prate Tita od 1948. do 1980. godine u Jugoslaviji i svijetu, privatno i službeno, a za ovu knjigu odabrano je oko 150 fotografija." autor Bilješka o autoru Zvonimir Despot rođen je 1970. u Koprivnici. Diplomirao je 1996. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na čijoj je Katedri za crkvenu povijest obranio diplomski rad pod nazivom „Braća Hrvatskog zmaja i hrvatska sakralna baština. Povijest Družbe 1905.-1995.“. Od polovine 1997. radi kao novinar i urednik u „Večernjem listu“ u Zagrebu, gdje je objavio niz novinskih članaka i komentara iz suvremene hrvatske povijesti, prije svega o Drugome svjetskom ratu, komunističkoj Jugoslaviji, hrvatskoj emigraciji te o Domovinskom ratu. Urednik je i biblioteke „Večernji edicija“. Autor je knjige „Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948.“ u izdanju Hrvatskog instituta za povijest 2007. godine. Jedan je od priređivača zbornika dokumenata „Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.“ za Zagreb i središnju Hrvatsku, također u izdanju Hrvatskog instituta za povijest 2008. godine. Koautor je triju knjiga u izdanju Večernjeg lista: „Ne bojte se“, 2005., „Hrvatska za svakoga“, 2005., i „Međugorje: tajna Gospinih ukazanja“, 2006. godine.
Josip Broz Tito nije bilo tko. Kao dugogodišnji komunistički i Jugoslavenski vođa, prije toga partizanski komandant. On je ostavio dubog trag u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća. Nakon 30 godina od smrti zasluženo je dobio ovo veliko monografsko djelo. "Glavni dio ove knjige nastao je ponajprije na temelju istraživanja beogradskih arhiva, najviše Arhiva Josipa Broza Tita koji je od ljeta 2009. smješten u Arhivu Jugoslavije, kao i arhivskih dokumenata Predsjedništva SFRJ te CK SKJ koji se također čuvaju u spomenutom arhivu. Titov arhiv sastoji se od dva fonda: Kancelarije maršala Jugoslavije (obuhvaća razdoblje od 1943. do 1953. u 186 arhivskih kutija) i Kabineta predsednika Republike (od početka 1953., kad je Tito prvi put izabran za jugoslavenskog predsjednika, pa do njegove smrti 1980. godine, u 2432 kutije). U ovom drugom fondu nedavno je konačno sređen i otvoren za istraživanje i Titov Lični fond (16 kutija), u kojemu je njegova osobna korespondencija, primjerice pisma Miroslava Krleže koja su u ovoj knjizi. No svakako je najvrjednije otkriće Titova dnevnika, koji je on vodio potkraj 1950. i početkom 1951. godine. Knjiga se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu je, nakon uvoda, 12 poglavlja: Boljševik, Protiv Katoličke crkve (o Alojziju Stepincu), Između Istoka i Zapada (Titov dnevnik), Gospodarstvo, Nesvrstani, Studentski bunt 1968., Sječa Hrvata (Hrvatsko proljeće 1971.), Bugojanska skupina, Na putu oko svijeta, Lovac, Jovanka i Miroslav Krleža (prvi put objavljena sva njegova pisma Titu). Ona obrađuju neke od najvažnijih aspekata Titova života i rada, i to najviše na temelju arhivskih dokumenata, a onda i uz konzultacije s dosad objavljenom literaturom, posebno onom memoarskom. Zato prvi dio i nosi naziv „Najnoviji prilozi“, kao što je i cijeloj knjizi podnaslov „Najnoviji prilozi za biografiju Josipa Broza“. Jer knjiga ne zaokružuje sve aspekte Titove biografije, niti obuhvaća sva zbivanja. To joj nije namjera. U ovom je trenutku to i nemoguće jer je još previše dokumenata koji s vremenskim odmakom postaju dostupni i koje tek treba iščitati. Cilj joj je javnosti i povijesnoj struci, ali i ne samo njoj, iznijeti nove materijale koji će poslužiti za daljnju analizu Titova lika i djela. U drugom dijelu tri su analize na posve određene teme. Tu je dosad najopsežnija analiza Titove odgovornosti za masovne zločine nakon Drugoga svjetskog rata, zatim i te kako zanimljiva prva stručna analiza o tome što je o Titu mislio i pisao pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te prvi pokušaj znanstvene sinteze o tome što je Titova ostavština danas. Te su priloge napisali povjesničari s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Vladimir Geiger, dr. sc. Nikica Barić i dr. sc. Mario Jareb. U istom poglavlju još su dva i više nego zanimljiva teksta. Prvi je o Titu i arapsko-islamskom svijetu Hassana Haidara Diaba, koji otkriva dosad posve nepoznate detalje iz tog dijela Titova djelovanja, a drugi iz pera Sergeja Županića donosi presjek najnovijih nama nepoznatih dokumenata koje je posljednjih godina objavilo američko Državno tajništvo iz vremena američkih predsjednika Kennedyja, Johnsona, Nixona i Forda. U trećem dijelu pet je vrlo zanimljivih razgovora s osobama koje su ili bile u izravnom doticaju s Titom ili analiziraju neke njegove aspekte djelovanja. To su vrhunski pravni stručnjak Mirjan Damaška, bivši jugoslavenski savezni sekretar za vanjske poslove Mirko Tepavac, odvjetnica Saddama Husseina Bushra Al Khalil, američki politolog Gordon Bardoš i hrvatska glazbena diva Tereza Kesovija. Predgovor je napisao dr. sc. Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, a pogovor beogradski publicist i novinar Pero Simić. Knjiga je obogaćena vrhunskim fotografijama. Riječ je o originalnim fotografijama iz Titove fototeke koja se danas čuva u beogradskom Muzeju istorije Jugoslavije. Ona obuhvaća oko 15.000 fotografija koje prate Tita od 1948. do 1980. godine u Jugoslaviji i svijetu, privatno i službeno, a za ovu knjigu odabrano je oko 150 fotografija." autor Bilješka o autoru Zvonimir Despot rođen je 1970. u Koprivnici. Diplomirao je 1996. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na čijoj je Katedri za crkvenu povijest obranio diplomski rad pod nazivom „Braća Hrvatskog zmaja i hrvatska sakralna baština. Povijest Družbe 1905.-1995.“. Od polovine 1997. radi kao novinar i urednik u „Večernjem listu“ u Zagrebu, gdje je objavio niz novinskih članaka i komentara iz suvremene hrvatske povijesti, prije svega o Drugome svjetskom ratu, komunističkoj Jugoslaviji, hrvatskoj emigraciji te o Domovinskom ratu. Urednik je i biblioteke „Večernji edicija“. Autor je knjige „Vrijeme zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine 1941.-1948.“ u izdanju Hrvatskog instituta za povijest 2007. godine. Jedan je od priređivača zbornika dokumenata „Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.“ za Zagreb i središnju Hrvatsku, također u izdanju Hrvatskog instituta za povijest 2008. godine. Koautor je triju knjiga u izdanju Večernjeg lista: „Ne bojte se“, 2005., „Hrvatska za svakoga“, 2005., i „Međugorje: tajna Gospinih ukazanja“, 2006. godine.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
