Zapisi iz osamljenosti
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Zapisi iz osamljenosti
Lud sam od želje za pisanjem, priznaje u svome dnevničkom zapisu Kosta Angeli Radovani, jedan od najzanimljivijih hrvatskih kipara druge polovice 20. stoljeća, kojemu je nakladnička kuća Erasmus upravo objavila »Zapise iz osamljenosti«, četvrtu i posljednju knjigu u sklopu umjetnikovih »Izabranih zapisa«, što ih je priredio povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov. Najskrivenije misli toga kipara i pisca koji je, prema riječima priređivača, svojom »erudicijom i kulturom predstavljao kost u grlu društvenom i umjetničkom establishmentu« predstavili su u utorak u Gliptoteci HAZU povjesničari umjetnosti Zvonko Maković i Tonko Maroević. Knjiga dnevničkih zapisa, kazao je Maković, omogućava nam ulazak u kiparov intimni svijet, koji nismo imali priliku upoznati u prijašnjim knjigama. Uspoređujući »Zapise iz osamljenosti« s dnevnicima Alberta Camusa, Petera Handkea i Jean-Paula Sartrea, koji otkrivaju bit njihova djela, Radovanijevi zapisi imaju jednu dodatnu dimenziju - dimenziju ludosti, izjavio je Maković. O umjetnikovu nezadovoljstvu likovnim kritičarima, polemičnom stavu prema Ivanu Meštroviću, kojega naziva najpogubnijom ličnošću u hrvatskoj umjetnosti, te odnosu prema učenicima govorio je akademik Tonko Maroević, ističući misaonu elastičnost, ali i egzistencijalnu težinu Radovanijeva štiva. J. Mandić-Mušćet
Lud sam od želje za pisanjem, priznaje u svome dnevničkom zapisu Kosta Angeli Radovani, jedan od najzanimljivijih hrvatskih kipara druge polovice 20. stoljeća, kojemu je nakladnička kuća Erasmus upravo objavila »Zapise iz osamljenosti«, četvrtu i posljednju knjigu u sklopu umjetnikovih »Izabranih zapisa«, što ih je priredio povjesničar umjetnosti Ive Šimat Banov. Najskrivenije misli toga kipara i pisca koji je, prema riječima priređivača, svojom »erudicijom i kulturom predstavljao kost u grlu društvenom i umjetničkom establishmentu« predstavili su u utorak u Gliptoteci HAZU povjesničari umjetnosti Zvonko Maković i Tonko Maroević. Knjiga dnevničkih zapisa, kazao je Maković, omogućava nam ulazak u kiparov intimni svijet, koji nismo imali priliku upoznati u prijašnjim knjigama. Uspoređujući »Zapise iz osamljenosti« s dnevnicima Alberta Camusa, Petera Handkea i Jean-Paula Sartrea, koji otkrivaju bit njihova djela, Radovanijevi zapisi imaju jednu dodatnu dimenziju - dimenziju ludosti, izjavio je Maković. O umjetnikovu nezadovoljstvu likovnim kritičarima, polemičnom stavu prema Ivanu Meštroviću, kojega naziva najpogubnijom ličnošću u hrvatskoj umjetnosti, te odnosu prema učenicima govorio je akademik Tonko Maroević, ističući misaonu elastičnost, ali i egzistencijalnu težinu Radovanijeva štiva. J. Mandić-Mušćet
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
