Mara Matočec
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Mara Matočec
Gimnazijalac Vlatko Smiljanić napisao je knjigu o Mari Matočec prvoj hrvatskoj političarki. Rođena je u Đelekovcu pokraj Koprivnice 1885. i bila je jedinstvena žena -političarka koja će prirodnom inteligencijom i velikom marljivošću postati idol seljačkih žena u Radićevu pokretu. Bila je legenda za seljačke žene u Radićevu pokretu. Iako je bila neuka, nijedna građanska žena u javnom djelovanju nije joj bila ravna kada se radilo o agitaciji i radu na selu. Prirodnom inteligencijom i velikim marom privukla je seljačke žene u javni život i svratila pozornost političara u Hrvatskoj seljačkoj stranci na važnost ženskog rada. Nakon Mare Matočec podravske žene nikad više nisu bile izvan društvenog i kulturnog djelovanja. Njezino djelovanje treba podijeliti u tri faze. U prvoj piše pjesme o prirodi i one u kojima se odražava politički život. Tako su seoske žene Podravine bile upoznavane s radom braće Radić. Maru Matočec, koja je bila republikanka, pogodilo je kada je Stjepan Radić priznao monarhiju i Vidovdanski ustav pa se dulje vrijeme udaljava od stranke. To je i vrijeme njezine kolonizacije iz Đurđevca u Koriju pokraj Virovitice zaslugom dr. Đure Basaričeka. Njegovo tragično ubojstvo u Narodnoj skupštini vraća ponovno Maru Matočec Hrvatskoj seljačkoj stranci. Intenzivno se uključuje u kulturno-prosvjetni rad, koji je svoju kulminaciju dosegnuo oko 1937., kada je i u Glavnom odboru Seljačke sloge, a njezini komadi, osobito igrokaz »Matija Gubec« i »Invalid«, izvode se u mnogim mjestima. Kao žena, i to seljačka žena, Mara Matočec je u Hrvatskoj seljačkoj stranci odigrala i određenu ulogu kao agitator Hrvatske seljačke stranke u Bosni. U kraćim predavanjima i člancima te pjesmama ona je do Drugoga svjetskog rata prisutna na smotrama Seljačke sloge u Zagrebu, ali i na mnogim okupljanjima seljaka u sjevernoj Hrvatskoj. Odbijajući suradnju s partizanima, Mara Matočec doživjela je sudbinu mnogih istaknutih članova HSS-a. Bila je zaboravljena. No ipak je njezino djelovanje u buđenju seoskih žena za kulturni, prosvjetni, instruktivni pa i politički rad nezaobilazno kada se govori o povijesti žena i ženskih pokreta u Hrvatskoj. Cijenili su je Antun i Stjepan Radić, a i Juraj Krnjević se poslužio njezinom umješnošću za djelovanje među seoskim ženama i djevojkama.Muž joj je 1918. nestao na istočnoj fronti pa je Mara poput mnogih žena ostala sama s djecom. Umjesto da tuguje u samoći, pisala je buntovne pjesme o seljačkim brigama. Učlanila se u Hrvatsku pučku seljačku stranku i ubrzo od naoko priproste i neuke seljanke postala žestoka agitatorica za ravnopravnost žena. Danas kada je sve više žena u politici, samo se rijetki sjete veličanstvene i nepravedno zaboravljene, prve među njima - Mare Matočec.
Gimnazijalac Vlatko Smiljanić napisao je knjigu o Mari Matočec prvoj hrvatskoj političarki. Rođena je u Đelekovcu pokraj Koprivnice 1885. i bila je jedinstvena žena -političarka koja će prirodnom inteligencijom i velikom marljivošću postati idol seljačkih žena u Radićevu pokretu. Bila je legenda za seljačke žene u Radićevu pokretu. Iako je bila neuka, nijedna građanska žena u javnom djelovanju nije joj bila ravna kada se radilo o agitaciji i radu na selu. Prirodnom inteligencijom i velikim marom privukla je seljačke žene u javni život i svratila pozornost političara u Hrvatskoj seljačkoj stranci na važnost ženskog rada. Nakon Mare Matočec podravske žene nikad više nisu bile izvan društvenog i kulturnog djelovanja. Njezino djelovanje treba podijeliti u tri faze. U prvoj piše pjesme o prirodi i one u kojima se odražava politički život. Tako su seoske žene Podravine bile upoznavane s radom braće Radić. Maru Matočec, koja je bila republikanka, pogodilo je kada je Stjepan Radić priznao monarhiju i Vidovdanski ustav pa se dulje vrijeme udaljava od stranke. To je i vrijeme njezine kolonizacije iz Đurđevca u Koriju pokraj Virovitice zaslugom dr. Đure Basaričeka. Njegovo tragično ubojstvo u Narodnoj skupštini vraća ponovno Maru Matočec Hrvatskoj seljačkoj stranci. Intenzivno se uključuje u kulturno-prosvjetni rad, koji je svoju kulminaciju dosegnuo oko 1937., kada je i u Glavnom odboru Seljačke sloge, a njezini komadi, osobito igrokaz »Matija Gubec« i »Invalid«, izvode se u mnogim mjestima. Kao žena, i to seljačka žena, Mara Matočec je u Hrvatskoj seljačkoj stranci odigrala i određenu ulogu kao agitator Hrvatske seljačke stranke u Bosni. U kraćim predavanjima i člancima te pjesmama ona je do Drugoga svjetskog rata prisutna na smotrama Seljačke sloge u Zagrebu, ali i na mnogim okupljanjima seljaka u sjevernoj Hrvatskoj. Odbijajući suradnju s partizanima, Mara Matočec doživjela je sudbinu mnogih istaknutih članova HSS-a. Bila je zaboravljena. No ipak je njezino djelovanje u buđenju seoskih žena za kulturni, prosvjetni, instruktivni pa i politički rad nezaobilazno kada se govori o povijesti žena i ženskih pokreta u Hrvatskoj. Cijenili su je Antun i Stjepan Radić, a i Juraj Krnjević se poslužio njezinom umješnošću za djelovanje među seoskim ženama i djevojkama.Muž joj je 1918. nestao na istočnoj fronti pa je Mara poput mnogih žena ostala sama s djecom. Umjesto da tuguje u samoći, pisala je buntovne pjesme o seljačkim brigama. Učlanila se u Hrvatsku pučku seljačku stranku i ubrzo od naoko priproste i neuke seljanke postala žestoka agitatorica za ravnopravnost žena. Danas kada je sve više žena u politici, samo se rijetki sjete veličanstvene i nepravedno zaboravljene, prve među njima - Mare Matočec.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
