Pod Velikim medvjedom

... iz predgovora:

U ovoj knjizi, koju sam nazvala "Pod Velikim medvjedom", skupila sam neka od svojih putovanja po sjevernoj polutki. Drugu stranu Zemljine kugle, onu južnu, nikad nisam vidjela. Sasvim prirodno. Jer me sjever privlači više od juga. Jesen i zima neusporedivo više od proljeća i ljeta. Snijeg, magla, kiša, zaleđeni dah više od vrućine, jare i pripeke.

A špartanja? Na svakom sam putovanju i ono što cijelim svojim bićem i jesam - jezikoslovka uronjena u jezik kao u bitnu odrednicu svijeta oko sebe. Špartati (njem. Sparte, odjeljak) znači povlačiti okomite i vodoravne crte (za lakšu preglednost podataka i sl.). Za moja putovanja vrijedi samo ono prvo: povlačenje imaginarnih okomitih i vodoravnih crta kojima sam spajala sve prijeđene točke u jednu cjelinu.

Jer, putovanja su (i) mjesta nezaboravnog učenja bez prisile, i to (do)životnoga. I buđenja onih emocija i stanja koja kao da su i deponirana da se otvore upravo na putovanjima - pojačane osjećajnosti, budnosti, iskričavosti, lucidnosti, draži i dragosti, oštrijih osjetila, oštroumnijih zapažanja. No kao i kad bi me tko pitao - zašto voliš određene osobe ili određenu glazbu - ne bih znala odgovoriti. Tako ne znam točno, precizno i jednoznačno odgovoriti ni zašto volim putovanja. Dobro je što je tako, jer jedino je tako i pravo: voljeti bez uzroka i posljedice, bez reda i slijeda. Jednostavno - voljeti.

iz  "Bilješke o autorici, str.281:

Nives Opačić
Nives Opačić rođena je 1944. godine u Vukovaru. Diplomirala je i magistrirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 1974. do 2004. bila viša lektorica hrvatskoga standardnog jezika na Odsjeku za kroatistiku. Od 1972. do 1974. radila je kao ugovorni lektor hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, a od 1979. do 1981. na Sveučilištu u Rimu. Držala je (a drži i sada) radionice za prevoditelje raznih struka i profila, a niz godina predavala je hrvatski kao drugi i strani jezik strancima (na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i drugdje). Kao jezična savjetnica i recenzentica surađuje s gotovo svim većim hrvatskim izdavačkim kućama.

Godine 1972. osnovala je Društvo hrvatskih lektora (kojemu je u dva mandata bila i predsjednica). Znanstvene i stručne radove objavljivala je u Jeziku, Filologiji, Radovima Zavoda za slavensku filologiju, Raspravama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, zbornicima Društva za primijenjenu lingvistiku, Riječkim filološkim danima itd. Četrdesetak jezičnih savjeta objavila je u Vjesniku, nekoliko stotina u obrazovnim emisijama Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije. Od 1999. piše stalnu jezičnu kolumnu u Vijencu, listu MH (što znači, odakle dolazi). Suautorica je i Matičine knjige "Križ na jeziku" (2005). Od 2004. u listu Novinar ima stalnu jezičnu kolumnu Recite im ... (analiza novinarskih, voditeljskih i spikerskih pogrešaka u raznim medijima), autorsku emisiju na Radio - Ogulinu Ispeci pa reci, kolumnu u Glasu Trešnjevke Ulicama lutam itd. Od 2002. godine službeno je u mirovini. Živi u Zagrebu.