Iz galantnog stoljeća

Pojmom galantno stoljeće autor označava kulturnopovijesno razdoblje do 1790. godine. To je vrijeme Marije Terezije i Josipa II, seljačkih buna (1755.) uzrokovanih povećanjem feudalnih tereta, vrijeme praznovjerja i progona vještica, rasta industrije, raznih skandala... Sve to Matasović - kulturni povjesničar opisuje dajući svoj jedinstveni prikaz hrvatske povijesti i rekonstruirajući povijesne događaje povezujući društvene pojave i svakodnevni život.

Matasović, Josip (Vrpolje, 18. kolovoza 1892. - Zagreb, 10. veljače 1962.), povjesničar i arhivist, sveučilišni profesor u Skopju i Zagrebu. Jedna od najmarkantnijih ličnosti hrvatske historiografije 20. stoljeća u koju je putem istraživanja raznovrsnih i često nekonvencionalnih povijesnih izvora uveo paradigmu kulturne, 'male' i 'svakodnevne' povijesti, čime je znatno nadopunio dotad uvriježene spoznaje utemeljene na političkim povijesnim zbivanjima. Time je hrvatska povijesna znanost obogaćena novim pristupom čija afirmacija traje sve do današnjih dana.

Matasović je jedna od najoriginalnijih pojava u novijoj povijesti hrvatske historiografije. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova, kada u hrvatskoj historiografiji još izrazito prevladava interes za „ratove i mirove“, to jest za političke događaje, protagoniste i institucije, Matasović sepromišljeno okrenuo istraživanju materijalne i duhovne svakodnevice novovjekovnih društava u hrvatskim krajevima. Time se na svoj način uklopio u tokove onodobne europske „kulturne povijesti“, koju su svojim klasičnim djelima etablirali Jacob Burckhardt i Johan Huizinga. U duhu tadašnje kulturnopovijesne paradigme, Matasović je nastojao, kroz istraživanje raznorodnih i često nekonvencionalnih povijesnih izvora, ponuditi „portrete vremena“, a činjenice „velike povijesti“ dopuniti i obogatiti, kadšto i relativizirati, uvidima i spoznajama o „maloj povijesti“.

Preuzeto u skraćenom obliku s Wikipedije: