Kako vidimo strane zemlje
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Kako vidimo strane zemlje
Predodžbe/slike o stranim zemljama i narodima utkane su u europsku književnu kulturu od njezinih antičkih početaka do suvremenosti. U književnoj povijesti one postaju predmetom intenzivnijeg proučavanja od dvadesetih godina prošlog stoljeća, koje poslije Drugog svjetskog rata pod nazivom komparatistička/književna imagologija postupno zadobiva status legitimnog analitičko-interpretativnog pristupa unutar komparativne književnosti. Književna imagologija dijeli istraživački interes s mnogim suvremenim paradigmama društvenih i humanističkih znanosti, ponajprije sa socijalnom psihologijom, kulturnom antropologijom i postkolonijalnim studijima. Uz kritički predgovor D. Dukića, knjiga donosi devet kanonskih teorijskih tekstova poznatih europskih imagologa: dvojice predstavnika francuske imagologije (D.-H. Pageaux i J.-M. Moura) i četvorice predstavnika Aachenske komparatističke škole (D. Dyserinck, J. Leerssen, M. Fischer, K. U. Syndram), središta imagoloških istraživanja u 1980-im i 1990-im godinama. Koncipirana kao zbornik, ova knjiga može u hrvatskoj znanosti o književnosti i u srodnim društvenim i humanističkim disciplinama poslužiti kao uvod u imagologiju. Priređivači vjeruju da će čitatelj u njoj naći dovoljno poticaja za promišljanje problema poput odnosa takozvanog vanjskog/ideološkog i unutrašnjeg/estetičkog pristupa književnosti, međuovisnosti predodžbi o sebi i drugome te povijesne promjenjivosti, kontradiktornih značenja i pragmatičkih funkcija nacionalnih stereotipa.
Predodžbe/slike o stranim zemljama i narodima utkane su u europsku književnu kulturu od njezinih antičkih početaka do suvremenosti. U književnoj povijesti one postaju predmetom intenzivnijeg proučavanja od dvadesetih godina prošlog stoljeća, koje poslije Drugog svjetskog rata pod nazivom komparatistička/književna imagologija postupno zadobiva status legitimnog analitičko-interpretativnog pristupa unutar komparativne književnosti. Književna imagologija dijeli istraživački interes s mnogim suvremenim paradigmama društvenih i humanističkih znanosti, ponajprije sa socijalnom psihologijom, kulturnom antropologijom i postkolonijalnim studijima. Uz kritički predgovor D. Dukića, knjiga donosi devet kanonskih teorijskih tekstova poznatih europskih imagologa: dvojice predstavnika francuske imagologije (D.-H. Pageaux i J.-M. Moura) i četvorice predstavnika Aachenske komparatističke škole (D. Dyserinck, J. Leerssen, M. Fischer, K. U. Syndram), središta imagoloških istraživanja u 1980-im i 1990-im godinama. Koncipirana kao zbornik, ova knjiga može u hrvatskoj znanosti o književnosti i u srodnim društvenim i humanističkim disciplinama poslužiti kao uvod u imagologiju. Priređivači vjeruju da će čitatelj u njoj naći dovoljno poticaja za promišljanje problema poput odnosa takozvanog vanjskog/ideološkog i unutrašnjeg/estetičkog pristupa književnosti, međuovisnosti predodžbi o sebi i drugome te povijesne promjenjivosti, kontradiktornih značenja i pragmatičkih funkcija nacionalnih stereotipa.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
