Prilozi filozofiji (Iz događanja)
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Prilozi filozofiji (Iz događanja)
Javni naslov naravno mora zvučati blijedo i obično i ne kazivati ništa te izazivati dojam da se radi o "znanstvenim" "prilozima" "napretku" filozofije. Filozofija se ne može drukčije javno obznaniti, jer svi su bitni naslovi postali nemogućima zbog istrošenosti svih temeljnih riječi i uništenosti pravog odnosa spram riječi. No javni naslov odgovara "stvari" i utoliko što se u doba prijelaza iz metafizike u mišljenje povijesti bytka možemo odvažiti samo na pokušaj da u pitanju o istini bytka mislimo iz iskonskijeg temeljnog stava. Ali čak se i uspješan pokušaj mora čuvati svakog lažnog predstavljanja kao neko "djelo" dosadašnjeg stila, u skladu s temeljnim dogođajem onoga što valja proiz-misliti. Buduće je mišljenje hod misli kojim se prolazi kroz dosada općenito skriveno područje bivanja bytka i ono se tek tako krči i doseže u njegovu najvlastitijem karakteru dogođaja. Više nije riječ o tome da se govori "o" nečemu i da se prikazuje nešto predmetno nego o tome da se bude izručeno do-gođaju, što odgovara promjeni čovjekove biti iz "umne životinje" (animal rationale) u tu-bitak. Zato odgovarajući podnaslov glasi Iz dogođaja. I time se ne kazuje da se izvještava o njemu, nego treba značiti: iz dogođaja dogodi neko mislilačko-kazujuće pripadanje bytku i u riječ bytka.
Javni naslov naravno mora zvučati blijedo i obično i ne kazivati ništa te izazivati dojam da se radi o "znanstvenim" "prilozima" "napretku" filozofije. Filozofija se ne može drukčije javno obznaniti, jer svi su bitni naslovi postali nemogućima zbog istrošenosti svih temeljnih riječi i uništenosti pravog odnosa spram riječi. No javni naslov odgovara "stvari" i utoliko što se u doba prijelaza iz metafizike u mišljenje povijesti bytka možemo odvažiti samo na pokušaj da u pitanju o istini bytka mislimo iz iskonskijeg temeljnog stava. Ali čak se i uspješan pokušaj mora čuvati svakog lažnog predstavljanja kao neko "djelo" dosadašnjeg stila, u skladu s temeljnim dogođajem onoga što valja proiz-misliti. Buduće je mišljenje hod misli kojim se prolazi kroz dosada općenito skriveno područje bivanja bytka i ono se tek tako krči i doseže u njegovu najvlastitijem karakteru dogođaja. Više nije riječ o tome da se govori "o" nečemu i da se prikazuje nešto predmetno nego o tome da se bude izručeno do-gođaju, što odgovara promjeni čovjekove biti iz "umne životinje" (animal rationale) u tu-bitak. Zato odgovarajući podnaslov glasi Iz dogođaja. I time se ne kazuje da se izvještava o njemu, nego treba značiti: iz dogođaja dogodi neko mislilačko-kazujuće pripadanje bytku i u riječ bytka.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
