Putevi slobode I. - III. sastoje se od tri knjige: Zrelo doba, Odlaganje i Ubijene duše. Svojim oštroumno i strasno napisanim djelima Jean Paul Sartre obilježio je jedan značajan trenutak u modernoj francuskoj književnosti i kulturi. Kao romanopisac Sartre je u ime čovjeka zapadnoeuropske civilizacije smjelo postavio niz pitanja od životnog značaja i pokušao na ta pitanja i odgovoriti. Sartrove drame izazvale su žive rasprave blagodareći aktualnosti tema i otvorenosti u kazivanju.
Jean-Paul Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski književnik i filozof
U filozofiji glavni predstavnik egzistencijalista. Napisao je romane, drame i velik broj eseja, a ogledao se i kao filmski scenarist. Nakon Drugog svjetskog rata postao je slavan i u međunarodnim razmjerima. Prema Sartreovom uvjerenju ništa se ne događa preko groba, ljudska drama počinje i završava ovdje na zemlji ("Pakao to su drugi"). Najboljim prikazom egzistencijalizma smatra se njegova drama "Iza zatvorenih vrata".
Sartre je ipak pokušao naći izlaz iz egzistenicijalne tjeskobe i očaja. Smatrao je da je čovjek potpuno sam, bez božanskog tutora i stoga apsolutno slobodan da svoj život učini očajnim ili radosnim. Iz takvog poimanja slobode rađa se osjećaj odgovornosti i nužnost izbora djelovanja. Upravo u toj slobodi Sartre vidi smisao ljudskog postojanja. Godine 1964. odbio je primiti Nobelovu nagradu za književnost.
Jean-Paul Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski književnik i filozof
U filozofiji glavni predstavnik egzistencijalista. Napisao je romane, drame i velik broj eseja, a ogledao se i kao filmski scenarist. Nakon Drugog svjetskog rata postao je slavan i u međunarodnim razmjerima. Prema Sartreovom uvjerenju ništa se ne događa preko groba, ljudska drama počinje i završava ovdje na zemlji ("Pakao to su drugi"). Najboljim prikazom egzistencijalizma smatra se njegova drama "Iza zatvorenih vrata".
Sartre je ipak pokušao naći izlaz iz egzistenicijalne tjeskobe i očaja. Smatrao je da je čovjek potpuno sam, bez božanskog tutora i stoga apsolutno slobodan da svoj život učini očajnim ili radosnim. Iz takvog poimanja slobode rađa se osjećaj odgovornosti i nužnost izbora djelovanja. Upravo u toj slobodi Sartre vidi smisao ljudskog postojanja. Godine 1964. odbio je primiti Nobelovu nagradu za književnost.