Klub "Knjiga znanja"

Prijava registriranih članova

 

 

 

Tragedija hrvatske historiografije - o falsifikatorima, birokratima, negatorima, itd... itd... hrvatske povijesti

Autor:Zvonimir Kulundžić
Izdavač:Vlastita naklada
  • Zagreb
Autor:Zvonimir Kulundžić
Izdavač:Vlastito izdanje
  • Zagreb
  
Format:20
Uvez:meki
Broj stranica:    408
Godina izdanja:    1970
 
 
Cijena: 49,00 kn
  
 
 
 
Tragedija hrvatske historiografije
 
Tragedija hrvatske historiografije

AUTOR: Zvonimir Kulundžić rodio se 1911. godine Osijeku u obitelji poštanskog činovnika i lokalnog političara pravaša a kasnije zajedničara Ferde Stražimira Kulundžića. Otac Zvonimira Kulundžića bio je i sam pisac pjesama, basni i mnogobrojnih političkih članaka i satira i iza sebe je ostavio osamdeset pjesama objavljujući ih u zadarskoj Hrvatskoj, karlovačkom Ljiljanu, zagrebačkom Trnu, zagrebačkoj Nadi, novosadskom Bršljanu, subotičkom Nevenu, slavonskobrodskoj Posavskoj Hrvatskoj i drugim tadašnjim časopisima i listovima.[1] Sestra Zvonimira Kulundžića, Nada Kulundžić (udata Štark), bila je hrvatska komunistkinja i ubijena je u Logoru Stara Gradiška 1945. godine[1] a kasnije je proglašena Narodnim herojem u bivšoj Jugoslaviji i po njoj je nazvana tvornica čokoladnih i slastičarskih proizvoda u Zemunu, Nada Štark (sadašnji Soko Štark).[2]

Zvonimir Kulundžić djetinjstvo i mladost provodi u Osijeku gdje završava pučku školu i gimnaziju. U rodnom gradu počinje pisati još kao srednjoškolac. Godine 1936. pokreće vlastiti tjedni list Hrvatski narodni glas koji izlazi u samo četiri broja, ne mogavši bez ičije potpore opstati.[1] Objavio je brojne opsežne studije o poznatim hrvatskim ličnostima (Stjepan i Antun Radić, Eugen Kvaternik, Mihovil Pavlek Miškina, Slavko Kolar, Miroslav Krleža), te o hrvatskoj kulturi i historiografiji. Predmetu je prilazio činjenično, nekad emocionalno. Potaknuo je mnoga hrvatska kulturološka i politička pitanja i polemike. Uredio je Sabrana književna djela Mihovila Pavleka Miškine (1968., u 4 knjige), Slavka Kolara (1970. i 1971., u 6 knjiga), te izabrana djela Stjepana Radića, pod naslovom Politički spisi (1971.), koja sadrže Radićevu autobiografiju, članke, govore i rasprave.

U velikom Kulundžićevom opusu ostaje znamenita njegova hipoteza po kojoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. godine tiskana u Kosinju, u Lici. U svojoj knjizi Kosinj: kolijevka štamparstva slavenskog juga dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjoj hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela ni u potpunosti dokazati, ali ni opovrgnuti rezultate i zaključke njegova istraživanja, čime podrijetlo tiskanja prve hrvatske inkunabule svakako, do novih saznanja, treba svrstati upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, malo mjesto kraj Perušića, u Lici. Otkrio je i prvu Marulićevu prozu na hrvatskome jeziku, stariju od njegove Judite, ustvari prijevod srednjovjekovnog djela De imitatione Christi pod naslovom Od naslidovanja Isukarstova (iz 1500. godine) i objavio ga zajedno s Julijem Derossijem 1989. godine.

Zbog svoje polemičnosti, nemirenja s postojećim stanjem, nepodilaženja autoritetima i nadasve nedodvoravanju ljudima na vlasti nazvan je Quercus croaticus incorruptibilis et indelebilis (Hrvatski hrast, nepotkupljiv i neuništiv) i pod tom je metaforom uveden i u Hrvatskom političkom leksikonu Hrvoja Šošića.

Pošalji upit za knjigu:
Tragedija hrvatske historiografije

 
 

 

Pošalji prijatelju link do knjige:
Tragedija hrvatske historiografije

 
 
 

 
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!