Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Šibenskoj biskupiji
Multimedijalna monografija - peta u nizu projekta "Pjevana baština". Sadrži knjigu o povijesti i crkvenom pjevanju u Jezerima, dva nosača zvuka (CD- pučke crkvene liturgijske i paraliturgijske pjesme u Jezerima, te jedan nosač zvuka i slike (DVD - dokumentarni filmovi o mjestu i župi, procesiji na Veliki Petak i Uskrsnoj Večernjoj u Jezerima). U prvim stoljećima kršćanstva u nedostatku pisanih obrazaca i notnih zapisa, a pod utjecajem tadašnjih postojećih kulturnih baština, stvarali su se vlastiti glazbeni izrazi što je vidljivo u tadašnjim liturgijama (rimska, mozarapska, ambrozijanska, bizantska…). Svakako, najpoznatije crkveno pjevanje zapadnog obreda je gregorijanski koral koje je dobilo ime po svom obnovitelju papi Grguru Velikom (papa od 590.-604.). Vlastiti glazbeni izraz u bogoslužju stvarali su i Hrvati od samog prihvaćanja kršćanstva. U primorskim se krajevima Hrvatske od srednjega vijeka sve do danas rimokatoličko bogoslužje i crkveno pjevanje izvodi na narodnom (staroslavenskom i hrvatskom) jeziku. Pučki crkveni pjevači iz tog područja stoljećima su miješali pučku svjetovnu glazbu i gregorijanske melodije, stvorivši fascinantno mnoštvo glazbenih stilova i lokalnih melodija. Popularni termin za ovu vrstu glazbe je glagoljaško pjevanje.
Multimedijalna monografija - peta u nizu projekta "Pjevana baština". Sadrži knjigu o povijesti i crkvenom pjevanju u Jezerima, dva nosača zvuka (CD- pučke crkvene liturgijske i paraliturgijske pjesme u Jezerima, te jedan nosač zvuka i slike (DVD - dokumentarni filmovi o mjestu i župi, procesiji na Veliki Petak i Uskrsnoj Večernjoj u Jezerima). U prvim stoljećima kršćanstva u nedostatku pisanih obrazaca i notnih zapisa, a pod utjecajem tadašnjih postojećih kulturnih baština, stvarali su se vlastiti glazbeni izrazi što je vidljivo u tadašnjim liturgijama (rimska, mozarapska, ambrozijanska, bizantska…). Svakako, najpoznatije crkveno pjevanje zapadnog obreda je gregorijanski koral koje je dobilo ime po svom obnovitelju papi Grguru Velikom (papa od 590.-604.). Vlastiti glazbeni izraz u bogoslužju stvarali su i Hrvati od samog prihvaćanja kršćanstva. U primorskim se krajevima Hrvatske od srednjega vijeka sve do danas rimokatoličko bogoslužje i crkveno pjevanje izvodi na narodnom (staroslavenskom i hrvatskom) jeziku. Pučki crkveni pjevači iz tog područja stoljećima su miješali pučku svjetovnu glazbu i gregorijanske melodije, stvorivši fascinantno mnoštvo glazbenih stilova i lokalnih melodija. Popularni termin za ovu vrstu glazbe je glagoljaško pjevanje.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
