Parmenid. Teag
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Parmenid. Teag
"Prepjev Platonova Parmenida slobodna je reprodukcija poznatog dijaloga u kojem Platon ocjenjuje i vrednuje filozofiju eleatske škole. Autor je vrlo kreativno i umješno pretočio u biran hrvatski izraz kako misaono bogatstvo, tako i književne kvalitete toga djela, koje, kako i inače Platonovi dijalozi, pripada samomu vrhu duhovne baštine čovječanstva. Platonovi su dijalozi na prvom mjestu filozofska, dakle intelektualna proza. No u njima je toliko književnosti, a mjestimično i prave poezije da nije neumjesno govoriti o prepjevu kada prijenos u hrvatski izraz ide upravo za tim da čitatelju živo dočara baš tu stranu Platonova djela. U tom, njemu sasvim bitnom, naumu autor je bio uspješan. No misaona strana Platonova teksta, njegov filozofski sadržaj, kraj sve slobodne interpretacije nije tu ostao zanemaren. Taj prepjev ne vodi svojega čitatelja samo Platonu umjetniku riječi i pjesniku u prozi, nego vodi i velikomu filozofu i njegovu raspravljanju s drugim školama helenske filozofije. Treba samo jasno naznačiti da to što čitatelj ima pred sobom nije prijevod nego kreativan jezični čin potaknut i zacrtan do u potankosti Platonovim dijalogom. Ako se to učini, bit će taj prepjev ozbiljan dobitak za hrvatsku kulturnu sredinu." Akademik Radoslav Katičić
"Prepjev Platonova Parmenida slobodna je reprodukcija poznatog dijaloga u kojem Platon ocjenjuje i vrednuje filozofiju eleatske škole. Autor je vrlo kreativno i umješno pretočio u biran hrvatski izraz kako misaono bogatstvo, tako i književne kvalitete toga djela, koje, kako i inače Platonovi dijalozi, pripada samomu vrhu duhovne baštine čovječanstva. Platonovi su dijalozi na prvom mjestu filozofska, dakle intelektualna proza. No u njima je toliko književnosti, a mjestimično i prave poezije da nije neumjesno govoriti o prepjevu kada prijenos u hrvatski izraz ide upravo za tim da čitatelju živo dočara baš tu stranu Platonova djela. U tom, njemu sasvim bitnom, naumu autor je bio uspješan. No misaona strana Platonova teksta, njegov filozofski sadržaj, kraj sve slobodne interpretacije nije tu ostao zanemaren. Taj prepjev ne vodi svojega čitatelja samo Platonu umjetniku riječi i pjesniku u prozi, nego vodi i velikomu filozofu i njegovu raspravljanju s drugim školama helenske filozofije. Treba samo jasno naznačiti da to što čitatelj ima pred sobom nije prijevod nego kreativan jezični čin potaknut i zacrtan do u potankosti Platonovim dijalogom. Ako se to učini, bit će taj prepjev ozbiljan dobitak za hrvatsku kulturnu sredinu." Akademik Radoslav Katičić
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
