Klub "Knjiga znanja"

Prijava registriranih članova

 

 

 

Hrvatsko pjevačko društvo Slavuj Petrinja (1864.-2004.)

Autor:Ivica Golec
Izdavač:Matica hrvatska Petrinja
  • Petrinja
  
Format:26
Uvez:tvrdi
Broj stranica:    464
Godina izdanja:    2004
Napomena:    monografija
 
 
Cijena: 90,00 kn
  
 
 
 
Hrvatsko pjevačko društvo Slavuj Petrinja (1864.-2004.)
 
Hrvatsko pjevačko društvo Slavuj Petrinja (1864.-2004.)

HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO "SLAVULJ"
(1864.-2004.)

Novovjekovni grad Petrinja smjestio se u donjem Pokuplju na desnoj obali Kupe, gdje u nju utječe rječica Petrinjčica. Tu Petrinju treba razlikovati od stare srednjovjekovne Petrinje koja se nalazila na mjestu udaljenom desetak kilometara uzvodno od utoka Petrinjčice u Kupu. Nakon što je turska utvrda Petrinja 1595. prešla u kršćanske, odnosno hrvatske ruke, ona postaje ključnom točkom obrane područja između Une i Kupe i sve do 1881. sastavni je dio Vojne krajine, jedinstvenog obrambenog sustava u Europi, utemeljenog zbog zaustavljanja osvajačkih pohoda Turaka sredinom 16. st. Kao urbano središte Banske krajine, Petrinja postaje gospodarsko i prosvjetno-kulturno središte tog dijela Vojne krajine, a nakon 1881.
Petrinja je po svom kulturnom statusu i hrvatskom nacionalnom osjećaju i svijesti krajem 19. i tijekom 20. st., prednjačila pred drugim hrvatskim gradovima iste veličine, dajući snažan ritam prosvjetno-kulturnom razvoju Banovine i znatnog dijela ostale Hrvatske.

U kulturnoj povijesti svakoga grada glazba zauzima važno mjesto, a u Petrinji je to bilo posebice naglašeno. Tu se od početka 18. st. ponajviše njeguje crkvena glazba što je promiču katolički svećenici i redovnici-franjevci iz obližnjeg samostana u Hrastovici, koji u Petrinji već tijekom 1700. drže pučku školu. Poslije odlaska franjevaca, petrinjski učitelji su i orguljaši župne crkve sv. Lovre. Prva glazbeno educirana društva u gradovima Hrvatsko-slavonske Vojne krajine, kojima je pripadala i Petrinja, djeluju koncem 18. i početkom 19. st. Ponajprije, bile su to pukovnijske glazbe, ali i pjevački zborovi i vješti klaviristi. Na javnim nastupima oko 1815. u Petrinji, Bjelovaru i Novoj Gradiški na programu su se nalazili i napjevi iz poznatih opera austrijskih skladatelja W. A. Mozarta (1756.-1791.) i Josepha Weigla (1766.-1846.), francuskog skladatelja Nicolasa Isouarda (1775.-1818.), talijanskog skladatelja Luigia Gasparea L. Spontinia (1774.-1851.) i dr. U Petrinji, sjedištu Druge banske pukovnije, pukovnijska glazba je osnovana već u drugoj polovini 18. st. dok prve začetke gradske glazbe treba tražiti u 1808. godini osnivanjem Građanske policije (Bürger-Militz). Međutim, sve do utemeljenja Glazbenog društva (1841.) djelovanje gradske glazbe je zanemarivo, jer prigodom značajnijih obljetnica i drugih svečanosti civilno i vojno stanovništvo Petrinje zabavlja dobro uvježbana pukovnijska glazba.

U prvoj polovini 19. st. u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini utemeljuju se glazbena društva po uzoru na ona u Beču, Grazu, Ljubljani i dr. Takva društva, koja uglavnom nose nazive Musik-Institut, Gesellschaft der Musikfreunde, a ponajviše Musik-Verein, osnivaju se u Križevcima (1813.), Varaždinu i Zagrebu (1827.), Senju (1828.), Osijeku (1830.) i Petrinji 1841. godine. Domoljubno raspoloženi građani i krajiški časnici u Petrinji krajem 30-ih i početkom 40-ih godina 19. st. nastoje ustrojiti glazbeno društvo po uzoru na ono zagrebačko. Glazbeni zavod u Petrinji utemeljuje se 1841. godine. Djelovanje započinje prema Pravilima zagrebačkog Glazbenog društva, budući da su Pravila petrinjskog društva konačno potvrđena od Dvorskog ratnog vijeća tek 28. rujna 1842. godine. Pravila petrinjskog Glazbenog društva daju mogućnost da unutar društva djeluje posebna Glazbena škola, potom Odjel za crkvenu glazbu, teoriju glazbe, Gradsku limenu glazbu i zborno pjevanje...

Pošalji upit za knjigu:
Hrvatsko pjevačko društvo Slavuj Petrinja (1864.-2004.)

 
 

 

Pošalji prijatelju link do knjige:
Hrvatsko pjevačko društvo Slavuj Petrinja (1864.-2004.)

 
 
 

 
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!