MONOGRAFIJA: Čvrljak, Mate, akademski kipar (Konjevrate kraj Šibenika, 30. travanj 1934). Školu za primijenjenu umjetnost završio je 1955. godine u Splitu. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vanje Radauša 1961. godine. Od 1962. do 1964. godine bio je suradnik Majstorske radionice Antuna Augustinčića. Od 1965. do 2000. radio je kao profesor likovne umjetnosti u Srednjoj školi Mate Blažine u Labinu.
Svoju kreativnu energiju usmjerio je na klasičnu temu ljudskog lika, a glavne su mu teme portret, autoportret, figura i akt. Osnovne su mu tehnike kiparstvo (kamen, glinasadra, bronca, terakota) i crtež (ugljen i pastel). Izradio je spomenik Matiji Vlačiću Iliriku u Labinu, u Buzetu spomenik borcima NOB-a i žrtvama rata, u Aranđelovcu Paleolitskog čovjeka, u Puli spomenik Jamesu Joyceu i preko 60 spomeničkih portreta i poprsja u kamenu, mramoru, bronci i terakoti za Zagreb, Labin, Pazin, Rovinj, Potpićan, Čapljinu, Osijek, Drniš, Skoplje, Buzet, Pulu, Poreč, Vrsar, Kanfanar, Kastav, Drinoivce, Palmanovu i Manzano (Italija),...Član je HDLU (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika) u Rijeci. Rođen u dalmatinskom kršu, autor mnogih djela u izuzetno zahtjevnom i teškom materijalu za izradu umjetnički djela kaže: "Vezanost s kamenom je od djetinjstva, ništa me drugo nije ni okruživalo osim kamena. S kamenom smo se kao djeca i igrali i tukli. Stric mi je bio zidar i u kući je bilo raznog kamenoklesarskog alata, kojeg sam i ja kao dječak "upotrebljavao" (iz ogleda u monografiji "Mate Čvrljak"). Skulpture, portreti, poprsja izlagana su na samostalnim i skupnim izložbama diljem Hrvatske, a i izvan granica domovine. Sudionik je likovnih kolonija i simpozija u Labinu (Mediteranski kiparski simpozij u kamenu-Dubrova), Aranđelovac (Kiparski simpozij "Mermer i zvuci") te međunarodnoj kiparskoj koloniji Podravina-Prigorje-Đurđevac. Mate Čvrljak živi i radi u Labinu.