Hvarsko kazalište
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Hvarsko kazalište
Hvarsko kazalište kulturni je i društveni simbol grada Hvara. Utemeljeno je 1612., u kronološkom slijedu između kazališta u Vicenci i Parmi kao prvo građansko kazalište u Europi. Posebna nadogradnja nad postojećim arsenalom (sprema za brodove) napravljena je početkom 17. stoljeća i tada su pozornica i podij imali u pozadini perspektivno oslikani prospekt. Problem rasvjete rješavao se svijećama i lusterima. Kazalište je bilo javno i komunalno. Ovaj zbornik je posvećen rasvjetljavanju povijesti hvarskog kazališta. Urodila je plodom zamisao hvarskoga znanstvenika, arheologa i zaljubljenika u vrednote zavičaja dr. Nikše Petrića kako Teatar forski mora konačno javnosti pružiti cjelovitu iskaznicu vlastita identiteta, pak se ova knjiga upravo potvrđuje kao identifikacijska isprava vjekovnoga života kazališta, za kazalište i oko kazališta na Hvaru. Potvrđuje se u našim okvirima, ali će, nadajmo se ubrzo, još jednom pronijeli znanstveno utemeljeni glas o zgradi Hvarskoga kazališta i hvarskim scenskim zbivanjima i preko domovinskih međa. Takav se glas doduše povremeno i čuo, ali nikada dostatno glasno i nikada dovoljno uvjerljivo. Čitatelje ovoga Zbornika valja upozoriti na to da svezak koji je pred njima nije nastao kao posljedak nekoga znanstvenoga skupa ciljanih namjera. Studije, rasprave, članci, polemike, osvrti i portreti koji ovdje tematiziraju hvarski kazališni prostor u najširem značenju toga pojma, onako kako ga definira suvremena sociologija kazališta, zbirka je često i oprečnih vizura različitih autora koja je nastajala tijekom gotovo pola stoljeća. Znanstvenici i umjetnici različitih profila — arheolozi, povjesničari uže specijalnosti, ali i povjesničari umjetnosti i književnosti, teatrolozi, lingvisti i redatelji — ispisali su ovaj Zbornik koji je, doduše, miscellanea, ali s njegovih se stranica, bez obzira na intonaciju pojedinih priloga, čuju glasi koji Hvar i Hvarsko kazalište visoko pozicioniraju u zviježđu naših kulturnih vrednota. Nikola Batušić
Hvarsko kazalište kulturni je i društveni simbol grada Hvara. Utemeljeno je 1612., u kronološkom slijedu između kazališta u Vicenci i Parmi kao prvo građansko kazalište u Europi. Posebna nadogradnja nad postojećim arsenalom (sprema za brodove) napravljena je početkom 17. stoljeća i tada su pozornica i podij imali u pozadini perspektivno oslikani prospekt. Problem rasvjete rješavao se svijećama i lusterima. Kazalište je bilo javno i komunalno. Ovaj zbornik je posvećen rasvjetljavanju povijesti hvarskog kazališta. Urodila je plodom zamisao hvarskoga znanstvenika, arheologa i zaljubljenika u vrednote zavičaja dr. Nikše Petrića kako Teatar forski mora konačno javnosti pružiti cjelovitu iskaznicu vlastita identiteta, pak se ova knjiga upravo potvrđuje kao identifikacijska isprava vjekovnoga života kazališta, za kazalište i oko kazališta na Hvaru. Potvrđuje se u našim okvirima, ali će, nadajmo se ubrzo, još jednom pronijeli znanstveno utemeljeni glas o zgradi Hvarskoga kazališta i hvarskim scenskim zbivanjima i preko domovinskih međa. Takav se glas doduše povremeno i čuo, ali nikada dostatno glasno i nikada dovoljno uvjerljivo. Čitatelje ovoga Zbornika valja upozoriti na to da svezak koji je pred njima nije nastao kao posljedak nekoga znanstvenoga skupa ciljanih namjera. Studije, rasprave, članci, polemike, osvrti i portreti koji ovdje tematiziraju hvarski kazališni prostor u najširem značenju toga pojma, onako kako ga definira suvremena sociologija kazališta, zbirka je često i oprečnih vizura različitih autora koja je nastajala tijekom gotovo pola stoljeća. Znanstvenici i umjetnici različitih profila — arheolozi, povjesničari uže specijalnosti, ali i povjesničari umjetnosti i književnosti, teatrolozi, lingvisti i redatelji — ispisali su ovaj Zbornik koji je, doduše, miscellanea, ali s njegovih se stranica, bez obzira na intonaciju pojedinih priloga, čuju glasi koji Hvar i Hvarsko kazalište visoko pozicioniraju u zviježđu naših kulturnih vrednota. Nikola Batušić
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
Radovan Radovinović
Amir Kapetanović
