Knjiga se sastoji iz pet tematskih cjelina U uvodnom dijelu preispituju se pristupi istraživanju bunjevačkih identiteta. Druga tematska cjelina razmatra problematiku primorsko-ličkih Bunjevaca. Razmatraju se sljedeće teme:prvi rezultati istraživanja tradicijske kulture primorskih Bunjevca ; istraživanje tradicijske baštine, identiteta i etnogeneze primorskih Bunjevaca ; zadruga Rukavina-Jauci iz Smiljanskog polja ; dvije zadružne obitelji na području Krivoga puta ; tragovi bunjevačkih elemenata u svadbenim običajima Like, Primorja i Gorskog kotara. Treća tematska cjelina posvećena je podunavskim Bunjevcima. Obrađuju se teme: o životu na salašu ; povezanost života na salašu i u gradu ; kontinuitet nekih važnijih običaja bačkih Bunjevaca ; običaj plesa s nevjestom ; zadruge obitelji Balažević-Marinkić u nekoliko generacija ; slijedom karakterističnih pojava u zadružnom životu podunavskih Bunjevaca ; gore obredne vatre ... ; bački Bunjevci u kontekstu etničkih promjena tijekom posljednjega stoljeća ; nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskome narodu ; lokalna zajednica bačkih Bunjevaca u Hrvatskoj ; Bunjevci u kontekstu etnokulturnih procesa na prostoru jugoistočne Europe ; uloga svatovskog starješine ; srodne pojave u svadbenim običajima Bunjevaca i balkanskoga stanovništva romanskoga govora ; uloga kolača u obredu blagoslova i prstenovanja mladenaca ; kravaj – baština iz daleke starine ; svatovska grana nije samo ukras. Završno poglavlje donosi kritički osvrt na doprinos istraživanju bunjevačkog podrijetla srpskog etnologa Jovana Erdeljanovića.