Café du Dôme - Rotonda. Čovječanstvo.
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Café du Dôme - Rotonda. Čovječanstvo.
Da u hrvatskoj povijesti književnosti još postoje neistražene terae incognite, dokazuju u Ex librisovu izdavačkom programu netom objavljene tri Kosorove drame nazvane po svojedobno najčuvenijim pariškim kavanama — Café du Dôme i Rotonda (kavane koje su u kriznom razdoblju s početka i nakon Prvoga svjetskog rata okupljale europski intelektualno-umjetnički s jedne i novokapitalistički američki i dalekoistočni bogat svijet s druge strane) i Čovječanstvo. Drame su doduše bile objavljene na hrvatskom jeziku (1922. U Café du Dôme, a 1925. Rotonda), (naglašavam — hrvatskom, jer su hrvatskoj ignoranciji i mazohističkome jalu unatoč bile objavljivane i na mnoštvu stranih jezika), u godinama, dakle, neposredno nakon nastanka, a kako ih ni kritika ni rijetki čitatelji nisu dobro dočekali ni ocijenili — nijedna od tih drama nije živjela životom ni živa teksta ni pozorničkog iluzionizma. U Café du Dôme jest izvedena — jednom — u splitskom kazalištu; Rotonda nigdje i nikada. Pa su tako i nestale iz povijesti hrvatske književnosti, svojedobno umrljane gotovo s omalovažavanjem, a poslije s lakoćom zaboravljene. Montparnasse na početku i na kraju Prvog svjetskoga rata sjecište je svjetskoga boemskog svijeta i ukupnoga ljudskog Babilona. Napose dvije slavne kavane Café du Dôme & Rotonda. Za Francuze tradicionaliste - leglo nemorala, a za strance - predio boemskog oslobađanja od krute svakodnevice. Ratni kaos, izbjeglice i bjegunci, borba za preživljavanje, delirična atmosfera dviju kultnih boemskih kavana i velegradske sredine, realističan su okvir u kojega Josip Kosor (1879 - 1961) smješta protagoniste svojih dviju drama. Izvan toga realističnog okvira Josip Kosor uprizoruje grotesknu spektakl-borbu između idealizma i materijalizma, između duha i ljepote (otjelovljenih u siromašnim umjetnicima-bohemima) i novca, sirovog kapitalizma (otjelovljenog u nadolazećim, beskrajno bogatim i bahatim Amerikanacima). Nezaboravno oslikavajući vrijeme nastanka drame, Josip Kosor istodobno zastrašujuće anticipira i današnje vrijeme suvremene europsko-tranzicijske političke zbilje, divljega neokapitalizma, globalizacije i njenih političko-socioloških, ekoloških, demografsko-gospodarskih i drugih zastranjenja, europski strah pred američkom gospodarskom, političkom, vojnom i kulturnom ekspanzijom. Drame U Café du Dôme i Rotonda nastale su 1918. za Kosorova boravka u Parizu, a naslove su dobile prema istoimenim pariškim kavanama, poznatim sastajalištima književne i likovne avangarde. Prva je objavljena je u 1922. u nakladi Stjepana Kuglija, a druga tri godine posije, odnosno 1925. u nakladi zagrebačkog Jugoslovenskog novinskog dioničkog društva. Dramu Čovječanstvo napisana je 1924. u Londonu i Podgori (peti čin), a objavio ju je isti nakladnik iste godine kad i Rotondu. Na scenu je postavljena samo U Café du Dôme i to u Narodnom pozorištu za Dalmaciju u Splitu, u režiji Rade Pregarca, ali se na repertoaru vrlo kratko zadržala. Od praizvedbe 24. rujna do posljednje izvedbe 1. studenoga 1922. odigrana je samo četiri puta. Bila su to i jedina objavljena izdanja za autorova života. Kosorove pariške drame, U Café du Dôme i Rotonda, ponovno su tiskane 2002. u nakladi ovog istog nakladnika, a priredio ih je i popratnu studiju napisao Luko Paljetak, koju je uz knjigu moguće pročitati na na ovim istim internetskim stranicama.
Da u hrvatskoj povijesti književnosti još postoje neistražene terae incognite, dokazuju u Ex librisovu izdavačkom programu netom objavljene tri Kosorove drame nazvane po svojedobno najčuvenijim pariškim kavanama — Café du Dôme i Rotonda (kavane koje su u kriznom razdoblju s početka i nakon Prvoga svjetskog rata okupljale europski intelektualno-umjetnički s jedne i novokapitalistički američki i dalekoistočni bogat svijet s druge strane) i Čovječanstvo. Drame su doduše bile objavljene na hrvatskom jeziku (1922. U Café du Dôme, a 1925. Rotonda), (naglašavam — hrvatskom, jer su hrvatskoj ignoranciji i mazohističkome jalu unatoč bile objavljivane i na mnoštvu stranih jezika), u godinama, dakle, neposredno nakon nastanka, a kako ih ni kritika ni rijetki čitatelji nisu dobro dočekali ni ocijenili — nijedna od tih drama nije živjela životom ni živa teksta ni pozorničkog iluzionizma. U Café du Dôme jest izvedena — jednom — u splitskom kazalištu; Rotonda nigdje i nikada. Pa su tako i nestale iz povijesti hrvatske književnosti, svojedobno umrljane gotovo s omalovažavanjem, a poslije s lakoćom zaboravljene. Montparnasse na početku i na kraju Prvog svjetskoga rata sjecište je svjetskoga boemskog svijeta i ukupnoga ljudskog Babilona. Napose dvije slavne kavane Café du Dôme & Rotonda. Za Francuze tradicionaliste - leglo nemorala, a za strance - predio boemskog oslobađanja od krute svakodnevice. Ratni kaos, izbjeglice i bjegunci, borba za preživljavanje, delirična atmosfera dviju kultnih boemskih kavana i velegradske sredine, realističan su okvir u kojega Josip Kosor (1879 - 1961) smješta protagoniste svojih dviju drama. Izvan toga realističnog okvira Josip Kosor uprizoruje grotesknu spektakl-borbu između idealizma i materijalizma, između duha i ljepote (otjelovljenih u siromašnim umjetnicima-bohemima) i novca, sirovog kapitalizma (otjelovljenog u nadolazećim, beskrajno bogatim i bahatim Amerikanacima). Nezaboravno oslikavajući vrijeme nastanka drame, Josip Kosor istodobno zastrašujuće anticipira i današnje vrijeme suvremene europsko-tranzicijske političke zbilje, divljega neokapitalizma, globalizacije i njenih političko-socioloških, ekoloških, demografsko-gospodarskih i drugih zastranjenja, europski strah pred američkom gospodarskom, političkom, vojnom i kulturnom ekspanzijom. Drame U Café du Dôme i Rotonda nastale su 1918. za Kosorova boravka u Parizu, a naslove su dobile prema istoimenim pariškim kavanama, poznatim sastajalištima književne i likovne avangarde. Prva je objavljena je u 1922. u nakladi Stjepana Kuglija, a druga tri godine posije, odnosno 1925. u nakladi zagrebačkog Jugoslovenskog novinskog dioničkog društva. Dramu Čovječanstvo napisana je 1924. u Londonu i Podgori (peti čin), a objavio ju je isti nakladnik iste godine kad i Rotondu. Na scenu je postavljena samo U Café du Dôme i to u Narodnom pozorištu za Dalmaciju u Splitu, u režiji Rade Pregarca, ali se na repertoaru vrlo kratko zadržala. Od praizvedbe 24. rujna do posljednje izvedbe 1. studenoga 1922. odigrana je samo četiri puta. Bila su to i jedina objavljena izdanja za autorova života. Kosorove pariške drame, U Café du Dôme i Rotonda, ponovno su tiskane 2002. u nakladi ovog istog nakladnika, a priredio ih je i popratnu studiju napisao Luko Paljetak, koju je uz knjigu moguće pročitati na na ovim istim internetskim stranicama.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
