Masovni mediji, zajedno s informatikom, elektronikom i telefonijom, danas su teška industrija društva, glavna poluga globalizacijskog sustava i širenja neoliberalnog koncepta; oni služe tomu da neprestano uvećavaju moć pojedinaca a spuštaju razinu mase. Na djelu je planetarna unifikacija ponašanja, ukusa, normi s pomoću medija, podvrgavanje svijesti efemernim zbivanjima, a i svojevrsna analfabetizacija korisnika i čitatelja.
Medijski je svijet postao zaseban svijet, sa svojim kodovima, slikama, jezikom i istinom te proizvodi pa prodaje vlastitu stvarnost, papir i pokretne slike, kao što druge industrije proizvode tekstil, vijke ili kreme za sunčanje. Informacija nije više slobodna i kritička nego pronosi jednu ideju, istinu, svjetonazor u oksimoronskom spoju jednoumnog pluralizma. Umjesto dokaza vjerodostojnosti, današnji mediji pokazuju očigledni deficit demokracije srazmjeran velikom stupnju ovisnosti o "gazdama", financijskim grupama koji i nemaju baš puno veze sa svijetom novinstva.
Ovaj zbornik tekstova postavlja ozbiljna pitanja o funkcioniranju medija i njihovim totalitarističkim pretenzijama. Zamišljen je hrestomastijski, kao nezabilazna cjelina za onog tko se želi baviti promišljanjem medija. Stoga se u knjizi krenulo od prvog amblematičnog teoretičara medija Marshala McLuhana (čije su dvije izreke o globalnom selu i Mediju kao poruci postali sastavni dio opće kulture) i referentnim tekstovima u kojima su najavljene sve kulturne mutacije koje će pretrpjeti mediji od konca sedamdesetih godina do današnjih dana kad se izvorni smisao ideje slobode tiska i medija kao temelja demokracije pomalo izgubio.
Većina zastupljenih autora i teoretičara istaknuti su intelektualci: esejisti, pisci, filozofi, sociolozi, novinari, publicisti koji nerijetko s različitih pozicija pristupaju problematici medija. (Litteris)