Czvet szveteh (izbor)

Pretisak: „Samoborski sveci“  sadrži Gašparotijeve životopise svetaca kojima su posvećene samoborske crkve i kapele. U ovoj knjizi-pretisku sadržan je izbor iz četverosvešćanog originalnog izdanja Czvet szveteh iz 1750.godine, kojeg je Milan Žegarac Peharnik standardizirao na suvremeni hrvatski jezik . Original, sva  četiri sveska čuvaju se u Samoborskoj knjižnici. Knjiga je lijepo uređena i ilustrirana crtežima iz originala te  crno-bijelim slikama crkava i kapela samoborskog kraja.

U suradnji Samoborskog muzeja i Gradske knjižnice Samobor, 2012. godine obilježeno je 260 godina od tiskanja prve svojevrsne enciklopedije svetaca „Czvet szveteh“. Samoborski muze i Gradska knjižnica Samobor su za tu su prigodu izdali knjigu „Svi samoborski sveci – iz djela Hilariona Gašparotija“, s Gašparotijevim životopisima svih svetaca kojima su posvećene samoborske crkve i kapele. Tekst je sa starokajkavskog na standardni jezik prilagodio Milan Žegarec Peharnik, a o liku i dijelu Hilariona Gašparotija predgovor je napisao Alojz Jembrih, doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu.

Riječ je o najvećem djelu o životima svetaca napisanom na hrvatskom jeziku koje je u 18. stoljeću hrvatskoj javnosti predao pavlin, propovjednik, prosvjetitelj, enciklopedist, povjesničar, crkveni povjesničar, pisac i pjesnik Hilarion Gašparoti. To se iznimno veliko djelo čuva u strogo čuvanim fundusima i obuhvaća čak četiri sveska s oko 3800 stranica. Upravo su zbog opsežnosti djela propala sva dosadašnja nastojanja da se objavi pretisak. Napokon se uz obljetnicu izlaska prve knjige (1752) krenulo u djelomično objavljivanje Gašparotijeva djela.

Nedavno objavljena knjiga »Cvet sveteh« sadrži odabrane tekstove o svecima i blagdanima koji su se poštivali, ponajprije crkveno-imendanski častili, a poštuju se i slave još i danas u samoborskom kraju. Prof. Žegarac Peharnik standardizirao je 35 tematskih jedinica i 538 stranica života svetaca iz izvornika »Cveta sveteh«.

»Mene je osobno Gašparoti oduševio živim i napetim stilom. Cijele odjeljke posvećuje poredbi određenih svetaca sa starozavjetnim kraljevima, patrijarsima, prorocima, uvijek na korist osoba iz Novog zavjeta jer su njihove zasluge veće. Ne zadržava se toliko na detaljnom opisu, koliko na važnim detaljima. To radnju čini napetijom i čitatelje vuče na daljnje čitanje. Njegov stil jest propovjednički, ali pun iznenađenja, čudnih primjera, legendarnih bića, čudesa svetaca. Možemo se tu načuditi, ali i nasmijati« - zaključio je u predgovoru knjige prevoditelj prof. Žegarac Peharnik.

HILARION GAŠPAROTI, pavlin propovjednik i pisac ( Samobor 1714.- Lepoglava 1762.). Pisao je propovjedi i hagiografska djela. Gašparotijeva knjiga Czvet Szveteh je pravo enciklopedijsko djelo hrvatsko-kajkavske književnosti 18. st. ne samo po svom opsegu ( 4 sveska sa ukupno 3761 str.), nego primarno po svom istraživačkom usmjerenju prema proučavanju brojnih književnih i povijesnih izvora koji su poslužili u stvaranju te najveće hrvatske hagiografske antologije. Svaki opsežan svezak  Gašparoti je posvetio jednom Bogorodičnom kipu zagorskih svetišta tj. kipu iz Bistrice, Lobora, Veternice i Očure uz popratne bakroreze s reprodukcijama navedenih kipova. Početak svakog sveska započinje posvetom ili biranim uvodnim riječima na čast pojedinog kipa u kojem se veliča Bogorodica. Posvetom cjelokupnog djela Bogorodice Gašparoti je potvrdio bogato razvijeni barokni Marijanski kult na kajkavskom književnom jeziku.