De Republica Ecclesiastica. Libri X. Liber VI.
naslovna
0
Klub "Knjiga znanja"
De Republica Ecclesiastica. Libri X. Liber VI.
Marko Antun de Dominis (1560-1624), senjski biskup, splitski nadbiskup, i dekan windsorski, teolog, fizičar, povjesničar crkve, filozof, jedna je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe početkom 17. stoljeća, a djelo De republica ecclesiastica (O crkvenoj državi) središte je njegova cjelokupnog opusa. Znameniti znanstvenik, splitski nadbiskup Marko Antun (Marcus Antonius) de Dominis (Rab, 1560 - Rim, 1624.), radovima je iz fizike stekao svjetsku slavu, ali kao teološki pisac i reformator dosegao je znatno više domete. Danas, nakon što su afirmirane mnoge njegove teološke misli, razmišljamo s tugom o nepravednoj osudi. Poslije smrti u zatvoru, od suda Inkvizicije proglašen je heretikom, te osuđen na vječno prokletstvo i lomaču. Njegovo tijelo, brojni spisi i knjige spaljeni su, a pepeo prosut u rijeku Tiber. Šteta da oni koji su trebali, nisu u Dominisovoj Crkvenoj državi prepoznali namjeru “šivanja” rasparane Kristove tunike, nakon što je bila raspršena na istok i zapad, sjever i jug. Prije četiristo godina Crkvena država bila je glasni vapaj za vraćanje Kristove crkve u staro kršćansko jedinstvo. Njegove misli o reformi Katoličke Crkve, o putu kojim Kršćanstvo treba ići, proročki se ostvaruju. Nažalost, njegove su knjige teško dostupne, mogu se naći u svega nekoliko svjetskih knjižnica, radi čega Dominisovo djelo pada u zaborav, polako ispada iz svjetskih enciklopedija, a gotovo da ga se ni ne spominje u značajnijim povijestima kršćanskih crkava. Sada, kada se ostvaruje njegov kredo: približavanje kršćanskih crkava i njihova suradnja, vrijeme je da se njegovo djelo otme zaboravu. Najbolji način za to je tiskanje njegova opusa, valorizacija njegova djela i sakupljanje biografskih podataka, kako bi se mogla napisati njegova objektivna biografija. To je razlog koji nas je naveo da objavimo ediciju M. A. de Dominis. ..Djelo predlaže ključ za ostvarenje jedinstva svih crkava preustrojstvom Crkve od monarhijskog u aristokratsko uređenje, konkretno: biskupski kolegijalitet. Time je uzburkao sveukupnu kršćansku konfesionalnu Europu. Djelom skupa s rukopisom Retractationes M. A. de Dominis pokazao se pretečom II. Vatikanskog koncila, Koncila XX. stoljeća naukom o biskupskom kolegijalitetu kao putu k jedinstvu kršćanskih crkava. Budući da je djelo Marka Antuna de Dominisa De republica ecclesiastica bilo stavljeno na Popis - Index zabranjenih knjiga nije sačuvano u onoj količini u kojoj bi bilo sačuvano da nije bilo na Indexu. Dobro je, stoga, da se djelo, uključujući i Retractationes in Republicam ecclesiascam, koje se svemu unatoč pokazalo proročkim pretečom II Vatikanskog koncila naukom o biskupskom kolegijalitetu, 380 godina nakon izlaska posljednjeg tiskanog sveska, izda u de Dominisovoj domovini. Istina, moglo bi ga se izdati pretiskom. No kako izdavač ima u vidu prijevod na hrvatski kad bude moguće, nije neprimjereno da ga se tiska u ovom suvremenom knjigotisku, u kojem će izaći i prijevod. Obuhvaća šest svezaka uključujući i Retractationes kao sastavni sloj De Dominisove misli De republica ecclesiastica. Prvi svezak obuhvaća uvodne slojeve te prvu i drugu knjigu djela De republica ecclesiastica. Sadrži ukupno 848 stranica ili 70 autorskih araka. Predgovor sveukupnoj ediciji De republica ecclesiastica napisao sam ja Ivan Golub: Marko Antun de Dominis - teolog pomirenja. Ovo je probijanje leda. Kritičko izdanje čeka budućnost. Ivan Golub Iz recenzije knjige De republica ecclesiastica libri
Marko Antun de Dominis (1560-1624), senjski biskup, splitski nadbiskup, i dekan windsorski, teolog, fizičar, povjesničar crkve, filozof, jedna je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe početkom 17. stoljeća, a djelo De republica ecclesiastica (O crkvenoj državi) središte je njegova cjelokupnog opusa. Znameniti znanstvenik, splitski nadbiskup Marko Antun (Marcus Antonius) de Dominis (Rab, 1560 - Rim, 1624.), radovima je iz fizike stekao svjetsku slavu, ali kao teološki pisac i reformator dosegao je znatno više domete. Danas, nakon što su afirmirane mnoge njegove teološke misli, razmišljamo s tugom o nepravednoj osudi. Poslije smrti u zatvoru, od suda Inkvizicije proglašen je heretikom, te osuđen na vječno prokletstvo i lomaču. Njegovo tijelo, brojni spisi i knjige spaljeni su, a pepeo prosut u rijeku Tiber. Šteta da oni koji su trebali, nisu u Dominisovoj Crkvenoj državi prepoznali namjeru “šivanja” rasparane Kristove tunike, nakon što je bila raspršena na istok i zapad, sjever i jug. Prije četiristo godina Crkvena država bila je glasni vapaj za vraćanje Kristove crkve u staro kršćansko jedinstvo. Njegove misli o reformi Katoličke Crkve, o putu kojim Kršćanstvo treba ići, proročki se ostvaruju. Nažalost, njegove su knjige teško dostupne, mogu se naći u svega nekoliko svjetskih knjižnica, radi čega Dominisovo djelo pada u zaborav, polako ispada iz svjetskih enciklopedija, a gotovo da ga se ni ne spominje u značajnijim povijestima kršćanskih crkava. Sada, kada se ostvaruje njegov kredo: približavanje kršćanskih crkava i njihova suradnja, vrijeme je da se njegovo djelo otme zaboravu. Najbolji način za to je tiskanje njegova opusa, valorizacija njegova djela i sakupljanje biografskih podataka, kako bi se mogla napisati njegova objektivna biografija. To je razlog koji nas je naveo da objavimo ediciju M. A. de Dominis. ..Djelo predlaže ključ za ostvarenje jedinstva svih crkava preustrojstvom Crkve od monarhijskog u aristokratsko uređenje, konkretno: biskupski kolegijalitet. Time je uzburkao sveukupnu kršćansku konfesionalnu Europu. Djelom skupa s rukopisom Retractationes M. A. de Dominis pokazao se pretečom II. Vatikanskog koncila, Koncila XX. stoljeća naukom o biskupskom kolegijalitetu kao putu k jedinstvu kršćanskih crkava. Budući da je djelo Marka Antuna de Dominisa De republica ecclesiastica bilo stavljeno na Popis - Index zabranjenih knjiga nije sačuvano u onoj količini u kojoj bi bilo sačuvano da nije bilo na Indexu. Dobro je, stoga, da se djelo, uključujući i Retractationes in Republicam ecclesiascam, koje se svemu unatoč pokazalo proročkim pretečom II Vatikanskog koncila naukom o biskupskom kolegijalitetu, 380 godina nakon izlaska posljednjeg tiskanog sveska, izda u de Dominisovoj domovini. Istina, moglo bi ga se izdati pretiskom. No kako izdavač ima u vidu prijevod na hrvatski kad bude moguće, nije neprimjereno da ga se tiska u ovom suvremenom knjigotisku, u kojem će izaći i prijevod. Obuhvaća šest svezaka uključujući i Retractationes kao sastavni sloj De Dominisove misli De republica ecclesiastica. Prvi svezak obuhvaća uvodne slojeve te prvu i drugu knjigu djela De republica ecclesiastica. Sadrži ukupno 848 stranica ili 70 autorskih araka. Predgovor sveukupnoj ediciji De republica ecclesiastica napisao sam ja Ivan Golub: Marko Antun de Dominis - teolog pomirenja. Ovo je probijanje leda. Kritičko izdanje čeka budućnost. Ivan Golub Iz recenzije knjige De republica ecclesiastica libri
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
