Tamo, na krajnjem jugu Hrvatske, na hridi koju oplakuju tople morske struje iz Jonskog mora smješten je najljepši biser Jadrana, jadranska Atena, sjajni Dubrovnik. Grad podno Srđa, Republika stoljetne slobodarske tradicije, grad u kojemu je svaki kamen na svom mjestu, tisućljetni Dubrovnik u kojemu se okamenjena prošlost, očuvana i netaknuta, skladno prožima sa suvremenošću svakog novog naraštaja, grad koji je na svim plakatima širom svijeta, jedna od temeljnih ikona Hrvatskog turizma čija je panorama toliko lijepa da su je prepoznali već renesansni zlatari i klesari stavljajući je u ruke dubrovačkog patrona svetog Vlaha. Grad koji je još jednom, u sam sumrak dvadesetog stoljeća, dokazao kako zna braniti i obraniti svoju i lijepu i dragu i slatku slobodu…
Kad gledamo Dubrovnik i široki prostor oko njega u koji je utisnut ideal reda i ljepote, sklada prirode i arhitekture – osjećamo da su ti ljudi znali nešto što nam danas izmiče. Osjećamo da su u kamenu znali izraziti svoje ideale i moralne poruke. Materijalno blagostanje, osjećaj sigurnosti i slobode, formirali su kulturu življenja u humanističkom duhu i potakli kreativan stvaralački polet. Na tim temeljima Dubrovnik je dosegnuo blistave domete u svom urbanističkom, graditeljskom, umjetničkom i kulturnom razvoju koji traju sve do danas. Svjedočanstva onih koji su pohodili ovaj lijepi, bijeli, kameni grad, govore o tome kako je on na njih ostavio snažan i neizbrisiv dojam. Ova knjiga, između ostaloga, poziv je onima koji ga još nisu posjetili da se prepuste magiji njegove privlačnosti.
Dubrovačke zidine, dugačke 1940 metara u neprekinutom tijeku, predstavljaju jedan od najočuvanijih i najljepših tvrđavnih sustava na Mediteranu.
Tvrđave Lovrijenac, Bokar, Revelin i Sv. Ivan, kula Minčeta, utvrda Mrtvo zvono, Vrata od Pila i vrata od Ploča.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, građena je 1672.-1713. na ostacima dviju starijih katedrala, bizntske iz VII. st. i romaničke iz XII. st. Ukrašena je baroknim oltarima i brojnim vrijednim umjetničkim slikama (Tizian i radionica, Uznesenje Marijino, poliptih, XVI. st.).
Franjevački samostan i crkva iz XIV. st., jedan od najljepših dubrovačkih klaustara, samostanska apoteka i knjižnica, monumentalni portal iz XV. st.
Dominikanski samostan i samostanska crkva iz XIV. st., jedna je od najvećih riznica kulturne i umjetničke baštine grada Dubrovnika. Muzej dominikanskog samostana čuva djela Lovre Dobričevića, Mihajla Hamzića, Nikole Božidarevića, Paola Veneziana,Tiziana i drugih.
Barokna crkva sv. Vlaha, izgrađena 1715., mletački graditelj Marino Gropelli.
Samostan sv. Klare iz XIII. st.
Isusovačka crkva sv. Ignacija iz XVIII. st. s raskošnim baroknim pročeljem i impozantnom baroknom skalinadom
Collegium Ragusinum, glasovito isusovačko učilište iz XVII. st.
Crkva sv. Spasa, dovršena 1528., djelo je korčulanskog majstora Petra Andrijića
Crkva Gospe od Karmena, Sebastiano Ricci, Gospa od Karmena sa sv. Šimunom Stockom i sv. Terezom Avilskom, oltarna pala, početak XVIII. st.
Crkva sv. Andrije na Pilama, Pietro di Giovani, Bogorodica s djetetom, sv. Andrijom i sv. Josipom.
Crkva sv. Marije na Dančama iz XV. st. U kojoj se nalaze najvrjednija djela dubrovačke slikarske škole (triptih Nikole Božidarevića iz 1517. i poliptih Lovre Dobričevića iz XV. st.)
Benediktinski samostan iz XII. st. Na otoku Lokrumu (danas Prirodoslovni muzej i Memorijalna zbirka “Ruđer Bošković”)
Crkva Gospe od Šunja, Lopud, Oltar Bogorodičina uznesenja, XVI. st.
Crkva Gospe od Špilica, Lopud, središnji dio oltara Bogorodica bezgrešnog začeća, XVI. st.
Crkva sv. Stjepana, Sustjepan kraj Dubrovnika, Franjo Matijin, triptih Bogorodica sa svecima, 1534.
Franjevački samostan i crkva Gospe Snježne u Cavtatu, Vicko Lovrin, Sv. Mihovil, poliptih, 1509.
Crkva Gospe od Pakljene, Suđurađ na Šipanu, Kristofor Antunović, Uznesenje Bogorodice, 1552., slika na glavnom oltaru.
Crkva sv. Roka, Grgurići kraj Slanog, Marten de Vos, Oltarna slika Tonka Markova Gradića, XVI. st.
Palača Sponza, Knežev dvor, Placa (Stradun), trg Luža, palača Velikog vijeća, zgrada Glavne straže, Orlandov stup, Velika i Mala Onofrijeva česma, Arsenal, Umjetnička galerija (izgrađena ismeđu dva svjetska rata) …
Arboretum Trsteno
ljetnikovci dubrovačke vlastele
ljetnikovac Petra Sorkočevića na poluotoku
Lapad
Festa svetog Vlaha, Dubrovačke ljetne igre
iz 1272., prijepis iz XV. st., Državni arhiv u Dubrovniku. U njemu su zapisane drevne pravne norme koje su vrijedile u primorskim gradovima sve do XIX. st. Iluminirao ga je Ivan Ugrinović.