JULES GABRIEL VERNE (Nantes, 8: veljače 1828. -Amiens, 24. ožujka 1905.) francuski je književnik kojeg su nazivali ocem znanstvene fantastike i vizionarom svjetova koji dolaze, no on je sebe smatrao tek piscem znanstvenih romana kojima kod mladih Čitatelja širom svijeta želi, kroz zabavu, proširiti znanja — iz zemljopisa. Serijom od šezdeset i četiri romana nazvanom Neobična putovanja (Voyages Extraordinaires) proveo je svoje junake Širom Zernljine kugle, uključujući i tada nepoznate predjele obaju polova, džungle, pustinje i nepregledne stepe Afrike, obiju Amerika, Azije te Australije, ali i do danas jedva dosegnute morske dubine, tajnovit podzemni svijet i svemirska prostranstva.
Dvorac u Karpatima, objavljen 1892., fantastični je i avanturistički roman smješten u brdovita bespuća Transilvanije. Mir i idilu planinskoga sela Wersta usred priprema za vjenčanje lugara Nica Decka i načelnikove kćeri, prelijepe Miriote, narušavaju neobične pojave u planinskome dvorcu, za koji su mještani vjerovali da je odavno napušten. Do dvorca se nitko ne usuđuje, što zbog tradicionalnih stoljetnih vjerovanja transilvanskoga puka u strašna nadnaravna bića, što zbog učinaka neobičnih izuma kojima vješt manipulator održava strah i praznovjerje prvih susjeda ne bi li sačuvao vlastiti mir. Dolazak stranca koji se odjednom žustro zainteresira za tajnoviti dvorac još će više uznemiriti selo, ali i kroz niz uzbudljivih epizoda donijeti rasplet jedne davne tragedije s kazališnih pozornica Pariza.
Uz odličan prijevod Darije Marjanović, ovo se izdanje Dvorca u Karpatima može pohvaliti i nadahnutim ilustracijama Leona Benetta prenijetima iz izvornog francuskog izdanja. U pogovoru Davora Šišovića saznajemo da je nadahnuće za glavni ženski lik u ovome romanu Jules Verne pronašao u stvarnoj osobi, čuvenoj balerini Carlotti Grisi, rođenoj u istarskom mjestu Vižinada.