Fenomen “Krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu

U okviru znanstvene suradnje Instituta za istoriju u Sarajevu i Hrvatskoga instituta za povijest iz Zagreba, tokom 2003. organizirana su dva međunarodna skupa. Najprije je u Sarajevu, 30. aprila/travnja organiziran kolokvij o temi Bilinopoljska abjuracija 1203. (saopćenja sa toga skupa štampana su u Prilozima Instituta za istoriju u Sarajevu br. 32), a potom je u Zagrebu 23. i 24. listopada/oktobra 2003. organiziran skup pod naslovom Fenomen `krstjani' u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, čije rezultate objavljujemo u ovom zborniku. Skup koji je održan u Zagrebu obuhvatio je različite aspekte djelovanja Crkve bosanske - religiozni, društveno-politički, intelektualni i kulturni život njezinih krstjana, koji su se suprotstavljali nepravdi, pohlepi i nasilju, čija djela i natpisi na stećcima i danas zrače iskrenošću, nesebičnošću i plemenitim žarom.
Zbornik koga predajemo javnosti pokazuje kako je fenomen `krstjani' aktualan i zagonetan i nakon osam stoljeća od njihove `abjuracije' na Bilinu Polju (8. travnja/aprila 2003.). Tko su zapravo bosansko-humski krstjani? Manihejci, arijanci, katari ili patareni, kako ih najčešće nazivaju latinski kontroverzisti i hrvatski izvori katoličke provencijencije, ili bogumili, "koji ne štuju ikone i ne klanjaju se križu," na što aludiraju istočno-pravoslavni nomokanoni i sin.odici? Nažalost, povjesničari na spomenuto pitanje još uvijek nisu ponudili zadovoljavajući odgovor. I u ovome Zborniku odgovori koji se nude su različiti i odražavaju stavove pojedinih autora.
Želimo da zbornik koji podastiremo znanstvenoj i široj javnosti, osobito poštovateljima besmrtne Clio, bude poticaj novim istraživanjima koja će - ne sumnjamo - pridonijeti prijateljstvu i suradnji među ljudima na koju nas upućuje povijest bosansko-humskih krstjana.