Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku
naslovna
0
Klub "Knjiga znanja"
Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku
Novo iščitavanje regeste. Svoja istraživanja srednjovjekovne povijesti Križevaca i okolnoga područja Zdenko Balog objedinio je u knjizi Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku. Sintagma križevačko-kalnička regija vlastita je Balogova kovanica koju je izabrao kako bi ukazao na dva najsnažnija kulturna i administrativna sustava tog područja, Križevačku županiju kao središte kraljevske i Kalnički arhiđakonat kao središte crkvene administracije. Križevci se prvi put u pisanim izvorima spominju potkraj 12. stoljeća. Početkom 13. stoljeća postaju sjedište županije, a 1252. ban Stjepan izdaje križevačkom Gornjem gradu povlasticu koja se smatra najvažnijom ispravom dugostoljetne povijesti grada. U Križevcima se od tada češće održavaju sabori slavonskih staleža, od kojih je najpoznatiji krvavi sabor iz 1397. na kojem su ubijeni Stjepan Lacković i njegove pristaše. Križevački Donji grad dobiva povlasticu kraljevskog grada 1405. Grad se dobro razvija sve do druge polovice 15. stoljeća, kada, zbog čestih turskih prodora, dolazi do stagnacije koja se nastavlja i u 16. stoljeću. Prvi pisani spomen Križevaca i razorni turski prodori na to područje vremenske su granice unutar kojih Balog istražuje malobrojne sačuvane ostatke povijesti na tom području. Autor temi pristupa sveobuhvatno te govori o raznim aspektima života: pravna regulativa; ekonomski, socijalni i politički razvoj; crkvena organizacija, graditeljstvo i umjetnost; urbanizam i pučko graditeljstvo. Polazeći od povijesne topografije i oslanjajući se na povijesna vrela te vrlo dobro poznavanje većine onoga što je o tom vremenu i prostoru do sada napisano, Balog argumentirano zastupa stajališta koja su ponekad u suprotnosti s uvriježenim mišljenjem povjesničara. U knjizi su objavljeni brojni prilozi: kazalo mjesta, kazalo osoba, opširna toponomastika; šezdeset stranica regeste, kronološkoga popisa starih akata, za križevačko-kalničku regiju, bilješka o autoru koju je napisala Đurđica Cvitanović, jedna od troje recenzenata knjige, kratki sadržaji na engleskom i francuskom jeziku te na samom kraju slikovni prilozi u boji. Knjiga Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku namijenjena je stanovnicima Križevaca i okolice, kao i svima koje zanima povijest toga područja. Pisana vrlo temeljito i s pozicije znanstvenika, knjiga se ne čita s lakoćom, ali pomna čitatelja obogatit će novim spoznajama o poznatim povijesnim podacima i građevinama. Sandra Cekol
Novo iščitavanje regeste. Svoja istraživanja srednjovjekovne povijesti Križevaca i okolnoga područja Zdenko Balog objedinio je u knjizi Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku. Sintagma križevačko-kalnička regija vlastita je Balogova kovanica koju je izabrao kako bi ukazao na dva najsnažnija kulturna i administrativna sustava tog područja, Križevačku županiju kao središte kraljevske i Kalnički arhiđakonat kao središte crkvene administracije. Križevci se prvi put u pisanim izvorima spominju potkraj 12. stoljeća. Početkom 13. stoljeća postaju sjedište županije, a 1252. ban Stjepan izdaje križevačkom Gornjem gradu povlasticu koja se smatra najvažnijom ispravom dugostoljetne povijesti grada. U Križevcima se od tada češće održavaju sabori slavonskih staleža, od kojih je najpoznatiji krvavi sabor iz 1397. na kojem su ubijeni Stjepan Lacković i njegove pristaše. Križevački Donji grad dobiva povlasticu kraljevskog grada 1405. Grad se dobro razvija sve do druge polovice 15. stoljeća, kada, zbog čestih turskih prodora, dolazi do stagnacije koja se nastavlja i u 16. stoljeću. Prvi pisani spomen Križevaca i razorni turski prodori na to područje vremenske su granice unutar kojih Balog istražuje malobrojne sačuvane ostatke povijesti na tom području. Autor temi pristupa sveobuhvatno te govori o raznim aspektima života: pravna regulativa; ekonomski, socijalni i politički razvoj; crkvena organizacija, graditeljstvo i umjetnost; urbanizam i pučko graditeljstvo. Polazeći od povijesne topografije i oslanjajući se na povijesna vrela te vrlo dobro poznavanje većine onoga što je o tom vremenu i prostoru do sada napisano, Balog argumentirano zastupa stajališta koja su ponekad u suprotnosti s uvriježenim mišljenjem povjesničara. U knjizi su objavljeni brojni prilozi: kazalo mjesta, kazalo osoba, opširna toponomastika; šezdeset stranica regeste, kronološkoga popisa starih akata, za križevačko-kalničku regiju, bilješka o autoru koju je napisala Đurđica Cvitanović, jedna od troje recenzenata knjige, kratki sadržaji na engleskom i francuskom jeziku te na samom kraju slikovni prilozi u boji. Knjiga Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku namijenjena je stanovnicima Križevaca i okolice, kao i svima koje zanima povijest toga područja. Pisana vrlo temeljito i s pozicije znanstvenika, knjiga se ne čita s lakoćom, ali pomna čitatelja obogatit će novim spoznajama o poznatim povijesnim podacima i građevinama. Sandra Cekol
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
