Krležijana 1-3
naslovna
0Klub "Knjiga znanja"
Krležijana je enciklopedija o Miroslavu Krleži, središnjem opusu moderne Hrvatske, utemeljitelju Leksikografskoga zavoda. Krležino djelo svojom raznovrsnošću i opsegom omogućuje enciklopedijsku obradu, utjecajem na tijek naše književne tradicije i umjetničkom snagom zaslužuje je, a kompleksnošću, bogatstvom referencija, osobitošću stila te kontroverzijama koje su ga pratile gotovo je i zahtijeva.
Leksikografski zavod objavio je 1993. ovu enciklopediju posvećenu velikomu hrvatskom književniku, čije umjetničko djelo i danas može biti inspirativno, u povodu stote obljetnice njegova rođenja, odužujući se time Miroslavu Krleži kao svom utemeljitelju, dugogodišnjem ravnatelju i redaktoru enciklopedijskih izdanja. Oko ovoga enciklopedijskog projekta okupili smo naše najvrsnije povjesničare književnosti, kritičare i teoretičare, krležologe koji su obradili oko 2000 enciklopedijskih članaka; a dodatak Bibliografija Miroslava Krleže kao posebni 3. svezak sadrži integralnu bibliografiju Krležinih djela s popisom literature o njemu.
U posebnim člancima obrađena su i najvažnija Krležina izražajna sredstva, u velikim kompleksnim natuknicama obrađen je Krležin odnos prema jeziku i njegov autorski stil. U nizu natuknica predstavljena su i osnovna tematska područja Krležina interesa. U članku kazalište analiziraju se Krležini stavovi o kazališnoj umjetnosti te izlaže povijest kazališnih uprizorenja njegovih djela, u članku film obrazlažu Krležini pogledi na film, analizira njegov rad na filmskim scenarijima i daje pregled filmova rađenih po motivima Krležinih djela te dokumentarnih filmova posvećenih Krleži. U enciklopediji obrađujemo sve Krležine važnije tekstove (manje važni obrađeni su u skupnim člancima: intervjui, korespondencija, ratna publicistika). Obrađujemo i sve književne žanrove kojima se Krleža bavio (npr. dnevnik drame, eseji, novele, poezija, polemike, putopisi, romani), sve poetske cikluse, sve važnije knjige (one u kojima se prvi put pojavljuju određeni Krležini tekstovi).
Iz Predgovora Krležijane, godina izdanja 1993.
Knjiga 2: 1999.
Knjiga 3. 1999. (Bibliografija Mioslava Krleže)
GLAVNI UREDNIK: Velimir Visković
Miroslav Krleža rođen je u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"), 1893. godine. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu i završio ju 1909. godine.[1] Pohađa vojnu kadetsku školu u Pečuhu, te neposredno uoči Prvoga svjetskog rata, u doba Balkanskih ratova, pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u Austro-Ugarsku i u Zemunu biva uhićen na osnovi tjeralice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljava Brusilovljevu ofenzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenog stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove.
