Kronika aliti spomen vsega svieta vikov 1696.

Kao petu knjigu u nizu "Oživljena baština" nakladnička kuća ArTresor objavljuje "Kroniku aliti spomen vsega svieta vikov po zlatnomu vitezu Pavlu Vitezoviću na svitlo danu (1696.)", u pretisku i u latiničnome prijepisu (transkripciji), te s glosarijem i s opširnim pogovorom o Vitezovićevu životu i o "Kronici".

Tekst je transkribirao, glosarij sastavio, pogovor napisao i knjigu za tisak priredio Alojz Jembrih.

Čitatelju dolazi u ruke jedno nadasve vrijedno hrvatsko povijesno djelo, koje je tiskano u Zagrebu, u tiskari kojoj je Pavao Ritter Vitezović bio ravnateljem, imenovan od Hrvatskoga sabora 1694. godine.

Pučko-didaktičko djelo tiskano u Zagrebu 1696. godine koje je dijelom bilo kompilacija kajkavske kronike Antuna Vrameca. Radi se o pretisku i u latiničnome prijepisu (transkripciji), te s glosarijem i s opširnim pogovorom o Vitezovićevu životu i o "Kronici". Tekst je transkribirao, glosarij sastavio, pogovor napisao i knjigu za tisak priredio Alojz Jembrih.

Vitezovićeva je "Kronika" (1696.) u 18. st. doživjela još tri izdanja s dopunama. Budući da je godine 1992., u pretisku, već objavljena "Kronika Antuna Vramca" (1578.), koju je Vitezović uvrstio u svoju "Kroniku", ovaj će pretisak biti zanimljiv prije svega povjesničarima i povjesničarima hrvatskoga jezika, jer se vidi u kojoj je mjeri sadržajno i jezično Vitezović odstupio od Vramčeve "Kronike".

U "Pogovoru", uz poznate dosadašnje podatke, doneseni su i novi podatci o Vitezoviću s nekim ispravcima. Pretisak Vitezovićeve "Kronike" (1696.) izrađen je prema primjerku koji je pohranjen u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, a desetak je stranica iznova snimljeno iz primjerka koji se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Zbirci rukopisa i starih knjiga.

Nizom "Oživljena baština" doista je omogućeno da je i Vitezovićeva "Kronika" postala oživljenom, a to znači da će biti drago i poželjno štivo svima koji cijene svekoliku hrvatsku povijesnu, kulturnu i književnu baštinu.

**

"[...] Izdavački projekt objavljivanja kritičkoga izdanja prvoga vemakulamoga historiogr afskoga djela baroknoga polihistora Pavla Rittera Vitezovića (1652. - 1713.) 'Kronika aliti spomen vszega szvieta vikov' (Zagreb, 1696.) od fundamentalnoga je značenja za proučavanje povijesti ranonovovjekovne hrvatske književnosti i kulture. [...] Zbog činjenice da je riječ o prvome historiografskome djelu jednoga od najsvestranijih sedamnaestostoljetnih hrvatskih spisatelja, ova će knjiga zasigurno privući i interes brojnih potencijalnih korisnika, i to ne samo u krugovima povjesničara i drugih stručnjaka u društvenim i humanističkim znanostima već i šire kulturne javnosti. [...] Pogovor hrvatskoga filologa i stručnjaka za stariju hrvatsku književnost prof. dr. sc. Alojza Jembriha osvjetljuje mjesto i značenje ovoga Vitezovićeva djela u okviru ranonovovjekovne hrvatske književnosti, a rječnik manje poznatih riječi sa štokavskim ekvivalentima približava Vitezovićevu 'Kroniku' suvremenim čitateljima. [...]"

Zrinka Blažević