Međimurje, nevelika pokrajina omeđena rijekama Murom i Dravom, od najranije je povijesti, zbog svoga zemljopisnog položaja, bila izložena brojnim kulturnim utjecajima – panonskim, alpskim, slavenskim, hrvatskim, germanskim i ugarskim. Među njima najviše zamjetljiv bio je hrvatski utjecaj po čijim je kulturno-povijesnim elementima Međimurje prepoznatljivo i danas. Već u ranom srednjem vijeku tamo je obitavalo hrvatsko stanovništvo koje je nastanilo čitavu Panonsku ili Posavsku Hrvatsku, a iz toga vremena su i prvi arhitektonski objekti na čakovečkom području koji su većinom bili djelo domaćih graditelja. Ova kratka i pregledna knjiga upoznaje nas s najranijom poviješću međimurskog područja, od paleolita do razdoblja kada su tamo obitavali Panoni koje se, kako se pretpostavlja prema Plinijevim navodima, nazivalo Seretes («Riječani» ili «ljudi koji žive između dviju rijeka») te do nastanka prvih većih naselja i prometnih čvorišta antičkog doba. Posebno su obrađeni srednjovjekovno razdoblje, razdoblje grofova Zrinskih, razdoblje grofova Althana i Festetića, izgradnje i propasti Novoga Zrina, pripajanja Međimurja Ugarskoj, te novija povijest. Kroz pripovijest o razvoju naselja i kretanju stanovništva, upoznajemo kulturne i etnopovijesne posebnosti toga područja, posebno njegovih urbanih središta. Prof. dr. Mirko Marković, četrdeset je godina radio u Etnološkom zavodu HAZU i ravnao njime dvadeset godina. Član je HAZU od 1980. godine. Objavio je oko dvije stotine stručnih i znanstvenih radova, među kojima i desetak obimnijih knjiga. Najviše se bavio proučavanjem prošlosti hrvatskih naselja, starih zemljovida i planova te migracijama stanovništva.