Naivčine na putovanju 2
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Naivčine na putovanju 2
Američki književnik, novinar i jedan od največih humorista u svjetskoj književnosti, poznat po svojim pripovijestima o avanturama Toma Sawyera i Huckleberry Finna. O njegovom značaju za američku književnost možda najbolje govori rečenica Ernesta Hemingwaya u knjizi Green Hills Of Africa: “Sva moderna američka literatura proizašla je iz jedne knjige Marka Twaina .. Huckleberry Fin”. Mark Twain, pravim imenom Samuel Langhorne Clemens rodio se u malom gradiću Florida, u državi Missouri, kao šesto dijete suca Johna Marshalla Clemensa i Jane Lampton Clemens. Nakon četiri godine, obitelj se seli u gradić Hannibal na rijeci Missisipi, sjeverno od St Louisa. Školovanje napušta u dvanaestoj godini zbog smrti oca. Naime, svako je djete u obitelji moralo pridonijeti u krizi nastaloj nakon očeve smrti, te je Samuel počeo raditi kao tiskarski naučnik. Nakon dvije godine pridružuje se bratu Orionu u radu na njegovim novinama Journal, kao štampar i pomoćni urednik, gdje se i rodila njegova ljubav za pisanje. Sa osamnaest godina (1853) napušta Hanibal i dolazi u New York, gdje neko vrijeme radi kao grafičar. Nakon toga kratko vrijeme boravi u Philadelphiji, Washingtonu, Kekuku i Cincinnatiju, nakon čega u dobi od 24 godine odluči postati brodarom na Missippiju. Odlazi u New Orleans gdje nagovori tada najpoznatijeg brodara Horacea Bixbyja, da ga nauči zamršenom umijeću plovidbe najvećom rijekom Amerike. Nakon dvije godine dobio je svjedodžbu pilota, a njegova iskustva s rijeke i iz riječnog života ostala su zauvijek zabilježena u njegovim romanima, pa čak i u njegovom imenu: “Mark Twain” je bio uzvik čovjeka koji je provjeravao dubinu rijeke, a značio je dubinu nešto veću od tri i pol metra, ili drugim riječima, dovoljno duboku vodu za plovidbu. Nakon što 1951. godine izbija građanski rat, prestaje riječna plovidba, pa Clemens zajedno s bratom Orionom odlazi na zapad, gdje se je jedno vrijeme, prilično neuspješno, bavio kopanjem zlata. U ljeto 1862. u Virginiji je dobio posao urednika u lokalnim novinama Territorial Enterprise, nakon čega je, 3. veljaće 1863. godine rođen “Mark Twain”, kada je tim pseudonimom potpisao priču Slavna žaba-skakalica iz Calveras Countyja. Priča je 1865. objavljena u njujorškom tjedniku The Saturday Press, nakon čega je skrenula pažnju javnosti na pisca. Od tada je Twain živio samo za pisanje i od pisanja, te mnogo putujući i držeći predavanja. Nakon jednog proputovanja po Italiji i Francuskoj, objavljuje humoristični putopis Naivčine na putovanju (1869) u kojem na humoristično-satirični način opisuje Amerikance 19. stoljeća u inozemstvu, ali i prikaz Europe gledane njihovim očima. Uspjeh Naivčina na putovanju, omogućio mu financijsku sigurnost potrebnu da se 1870. godine oženi Olivijom Langdon, nakon čega se seli u Hartford, gdje živi sve do 1891. godine. U periodu između 1876. i 1884., Twain je objavio većinu svojih najboljih i najpoznatijih djela: Tom Sawyer (1881), Kraljević i prosjak (1882), Život na Missipiju (Life on the Mississippi 1883) i Huckleberry Finn (1884), nastavak Toma Sawyera koji se obićno smatra njegovim najboljim djelom. Oba romana opisuju nestašne pustolovine dečaka u američkoj provinciji, međutim, drugi od njih, uprkos brojnim komičnim situacijama i naivnoj prostodušnosti nekih likova, iskazuje temeljne moralne probleme Twainove Amerike. Godine 1890. Twain zapada zapada u novčane probleme nakon što propada njegova izdavačka kuća. Kako bi se oporavio od bankrota, započinje svjetsku turneju predavanja tijekom kojih njegova miljenica, kćer Susy umire od meningitisa. Nakon što je obišao New Zeland, Austaliju, Indiju i Južnu Afriku, 1900. se vraća u Ameriku. U tom periodu objavljuje satirično povijesni roman Jenki iz Connecticuta na dvoru kralja Arthura (1889) i Glupavi Wilson (1894). Još je jedan strašan događaj pomutio slavu i uspjeh velikog pisca, kada 1904. godine u Firenci umiru njegova supruga i druga (od tri) kćer. Nakon toga u Twainova se djela bespovratno uvlači teški očaj i pesimizam (Čovjek koji je pokvario Hadleyburg, 1889., Tajanstveni stranac, 1916), koji je uočljiv i u njegovoj posthumno objavljenoj autobiografiji (1924). Mark Twain je umro 21.4.1910. Svoju je autobiografiju diktirao tijekom posljednjih godina, svojem tajniku A.B. Paineu, i ona se kasnije pojavila u različitim verzijama. Mark Twain je značajan kao pisac koji je isticao individualizam, specifično humorističan izričaj ali i postojanu etičku revnost, kao i odanost američkoj demokraciji i prezir prema “aristokratskoj” kulturi Europe. Velika je njegova zasluga u američkoj književnosti i ta što je među prvima u svojim djelima upotrebljavao autentičan američki govor i stil, koji je “i za Ameriku i za Englesku bio istinska novost, ponovno otkriće engleskog jezika” T. S. Eliot. Gotovo sva njegova djela prevedena su na hrvatski jezik.
Američki književnik, novinar i jedan od največih humorista u svjetskoj književnosti, poznat po svojim pripovijestima o avanturama Toma Sawyera i Huckleberry Finna. O njegovom značaju za američku književnost možda najbolje govori rečenica Ernesta Hemingwaya u knjizi Green Hills Of Africa: “Sva moderna američka literatura proizašla je iz jedne knjige Marka Twaina .. Huckleberry Fin”. Mark Twain, pravim imenom Samuel Langhorne Clemens rodio se u malom gradiću Florida, u državi Missouri, kao šesto dijete suca Johna Marshalla Clemensa i Jane Lampton Clemens. Nakon četiri godine, obitelj se seli u gradić Hannibal na rijeci Missisipi, sjeverno od St Louisa. Školovanje napušta u dvanaestoj godini zbog smrti oca. Naime, svako je djete u obitelji moralo pridonijeti u krizi nastaloj nakon očeve smrti, te je Samuel počeo raditi kao tiskarski naučnik. Nakon dvije godine pridružuje se bratu Orionu u radu na njegovim novinama Journal, kao štampar i pomoćni urednik, gdje se i rodila njegova ljubav za pisanje. Sa osamnaest godina (1853) napušta Hanibal i dolazi u New York, gdje neko vrijeme radi kao grafičar. Nakon toga kratko vrijeme boravi u Philadelphiji, Washingtonu, Kekuku i Cincinnatiju, nakon čega u dobi od 24 godine odluči postati brodarom na Missippiju. Odlazi u New Orleans gdje nagovori tada najpoznatijeg brodara Horacea Bixbyja, da ga nauči zamršenom umijeću plovidbe najvećom rijekom Amerike. Nakon dvije godine dobio je svjedodžbu pilota, a njegova iskustva s rijeke i iz riječnog života ostala su zauvijek zabilježena u njegovim romanima, pa čak i u njegovom imenu: “Mark Twain” je bio uzvik čovjeka koji je provjeravao dubinu rijeke, a značio je dubinu nešto veću od tri i pol metra, ili drugim riječima, dovoljno duboku vodu za plovidbu. Nakon što 1951. godine izbija građanski rat, prestaje riječna plovidba, pa Clemens zajedno s bratom Orionom odlazi na zapad, gdje se je jedno vrijeme, prilično neuspješno, bavio kopanjem zlata. U ljeto 1862. u Virginiji je dobio posao urednika u lokalnim novinama Territorial Enterprise, nakon čega je, 3. veljaće 1863. godine rođen “Mark Twain”, kada je tim pseudonimom potpisao priču Slavna žaba-skakalica iz Calveras Countyja. Priča je 1865. objavljena u njujorškom tjedniku The Saturday Press, nakon čega je skrenula pažnju javnosti na pisca. Od tada je Twain živio samo za pisanje i od pisanja, te mnogo putujući i držeći predavanja. Nakon jednog proputovanja po Italiji i Francuskoj, objavljuje humoristični putopis Naivčine na putovanju (1869) u kojem na humoristično-satirični način opisuje Amerikance 19. stoljeća u inozemstvu, ali i prikaz Europe gledane njihovim očima. Uspjeh Naivčina na putovanju, omogućio mu financijsku sigurnost potrebnu da se 1870. godine oženi Olivijom Langdon, nakon čega se seli u Hartford, gdje živi sve do 1891. godine. U periodu između 1876. i 1884., Twain je objavio većinu svojih najboljih i najpoznatijih djela: Tom Sawyer (1881), Kraljević i prosjak (1882), Život na Missipiju (Life on the Mississippi 1883) i Huckleberry Finn (1884), nastavak Toma Sawyera koji se obićno smatra njegovim najboljim djelom. Oba romana opisuju nestašne pustolovine dečaka u američkoj provinciji, međutim, drugi od njih, uprkos brojnim komičnim situacijama i naivnoj prostodušnosti nekih likova, iskazuje temeljne moralne probleme Twainove Amerike. Godine 1890. Twain zapada zapada u novčane probleme nakon što propada njegova izdavačka kuća. Kako bi se oporavio od bankrota, započinje svjetsku turneju predavanja tijekom kojih njegova miljenica, kćer Susy umire od meningitisa. Nakon što je obišao New Zeland, Austaliju, Indiju i Južnu Afriku, 1900. se vraća u Ameriku. U tom periodu objavljuje satirično povijesni roman Jenki iz Connecticuta na dvoru kralja Arthura (1889) i Glupavi Wilson (1894). Još je jedan strašan događaj pomutio slavu i uspjeh velikog pisca, kada 1904. godine u Firenci umiru njegova supruga i druga (od tri) kćer. Nakon toga u Twainova se djela bespovratno uvlači teški očaj i pesimizam (Čovjek koji je pokvario Hadleyburg, 1889., Tajanstveni stranac, 1916), koji je uočljiv i u njegovoj posthumno objavljenoj autobiografiji (1924). Mark Twain je umro 21.4.1910. Svoju je autobiografiju diktirao tijekom posljednjih godina, svojem tajniku A.B. Paineu, i ona se kasnije pojavila u različitim verzijama. Mark Twain je značajan kao pisac koji je isticao individualizam, specifično humorističan izričaj ali i postojanu etičku revnost, kao i odanost američkoj demokraciji i prezir prema “aristokratskoj” kulturi Europe. Velika je njegova zasluga u američkoj književnosti i ta što je među prvima u svojim djelima upotrebljavao autentičan američki govor i stil, koji je “i za Ameriku i za Englesku bio istinska novost, ponovno otkriće engleskog jezika” T. S. Eliot. Gotovo sva njegova djela prevedena su na hrvatski jezik.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
