Nestanak javnog čovjeka

„Javni“ život nekoć je značio onaj ključni dio života izvan kruga obitelji i bliskih prijatelja. Emocionalno se povezati sa strancima na obostrano zadovoljstvo, a ipak ostati na distanci smatralo se načinom na koji ljudsko biće postaje društveno biće – civilizirano biće. Sennett pokazuje kako smo danas zakinuti za užitke te iščezle životne razmjene s našim sugrađanima; stranac postaje prijetećom pojavom; šutnja i promatranje postaju jedini način da se javnost, osobito život ulice, doživi i preživi; svatko vjeruje da ima pravo da ga se u javnosti pusti na miru. Tako postaje jasno da nam je zbog promjena u javnom životu stradao privatni život, u kojem ne uspijevamo razviti vlastitu ličnost: manjka nam lakoća, zaigranost, diskretnost koja bi nam omogućila realne i ugodne odnose s onima koje možda nikad nećemo intimno upoznati.

Richard Sennett (http://www.richardsennett.com) djeluje kao profesor sociologije na London School of Economics and Political Science, na Center for Humanistic Studies Sveučilišta New York, te kao ravnatelj komunikacijske mreže Theatrum Mundi.

U Nestanku javnog čovjeka efektno je sažet dobar dio suvremenih pokušaja da se politička dinamika razloži na (osobne) “elemente”, da se društvo tretira kao slučajnost, a dom kao hram (staroga i novog poretka), kao besprozorna monada. Sve ovo ostaje na djelu i mnogo nakon nastanka knjige, osnaženo tehnologijski uznapredovalim komunikacijama. Zato “nestanak javnoga čovjeka” nije (bio) tek dosjetljiv naslov, nego štoviše (ostaje) epohalnom dijagnozom.
-- Žarko Puhovski

Prijevod Nestanka javnog čovjeka objavljen je sada već davne 1989., no aktualniji je no ikad prije. Ako je Sennett minuciozno i sa spisateljskim darom – uvlačeći čitatelja u svjetove Balzaca i Diderota, ali i Dreyfusa i Nixona – analizirao smisao javnosti kroz domene kazališta i kavana, urbanizma i medija, onda je upravo današnja društvena situacija tzv. “tranzicijskih” država, uz nestanak javnih medija, zatvaranje kina, propast gradskih kavana, potpunu šopingizaciju gradova, itd., tragični nastavak ove Sennettove knjige.
-- Srećko Horvat

Izdanje sadrži i prvi cjeloviti hrvatski prijevod klasičnog članka Optužujem Emila Zole. Autor prijevoda je Goran Vujasinović.