Paralelni vrtovi
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Paralelni vrtovi
Peti broj "Mirovnih sveski" plod je suradnje više osoba na priređivanju, tiskanju i promociji cijelog projekta. Tu je sinergiju ovoga puta iznijela autorica cijelog ovog broja - Darija Žilić, prepoznavši ideju projekta i stavljajući jedan opus od oko 50 intervjua u korice pete sveske. Autorica je napravila, dijelom i objavila na internet portalima (Kulturpunkt. hr),ili urazličitim časopisima (Teme, Zarez), te na Trećem programu Radio Zagreba više od 50 razgovora sa današnjim književnim, pjesničkim i multimedijalnim umjetnicima i umjetnicama, čime je de facto proizvela jedan izuzetan prikaz, odnosno presjek stvaralaštva mladih umjetnika i umjetnica danas u Hrvatskoj, i u susjednim nam zemljama. Osnovna karakteristika ovih intervjua jeste njihova raznolikost u pogledu izbora tema (i time sugovornika-sugovornica), te pokušaj da se kroz razgovore problematizira kulturološki trenutak u zajednici. Pri tome je autorica beskompromisna kada se radi o tretiranju bolnih, osjetljivih kulturoloških tema, odnosa na kulturnoj sceni, odnosa države i institucija prema stvaralaštvu, posebice mladih umjetnika. Žilić otvoreno i snažno zagovara i promiče poeziju i prozu pojedinih umjetnica/umjetnika, posve sigurna u njihovu kvalitetu, i u tom smislu ova knjiga može predstavljati putokaz, vodič u tu kvalitetu za one koji nisu sasvim u tijeku umjetničkih događanja. Ovdje u svakom slučaju imponira da na našoj kulturnoj sceni djeluje takva kritičarka koja strastveno zagovara istinske vrijednosti u literaturi, brani umjetničko viđenje svijeta, a da se u isto vrijeme ne libi kritizirati nazadnost, nadmenost i izvještačenost koje pokušavaju prodrijeti u "kriterije kulturnog". Zašto su ovi razgovori važni za projekt kakav su "Mirovne sveske"? Upravo stoga što je krajnja njihova intencija ta kulturološka promjena ka miru i nenasilju. Ili, kako će to reći jedan od sugovornika, Tonči Valentić: "Najveći neuspjeh današnje ljevice upravo je konzervativni strah od globalizacije, ideje univerzalizma i društvenog boljitka, kao i prihvaćanje kulturalnih ratova kao dominantnog polja emancipatorske politike. Modernizacijske procese ne bi trebalo shvaćati kao desnu ruku neoliberalne hegemonije ili pak radikalne desnice, odnosno kao neku strašnu neman koju je nemoguće obuzdati, nego kao niz paradigmi koje se međusobno izmjenjuju i u sebi sadrže izniman potencijal kojeg bi trebalo iskoristiti. One su, međutim, vidljive i podložne realizaciji jedino ukoliko u samoj moderni prepoznamo njenu mnogostrukost, njene pozitivne i negativne strane, i odvažimo se na putovanje kroz sve njene skrivene transformacije, da bismo je napokon bolje upoznali i njome ovladali." Na tome valu ne-straha od putovanja u nepoznato, Drugačije, novo i neistraženo, susrele su se putanje autorice ovih intervjua Darije Žilić i ideja "Mirovnih sveski" koje teže i zagovaraju promjenu ka kulturi mira i nenasilja.
Peti broj "Mirovnih sveski" plod je suradnje više osoba na priređivanju, tiskanju i promociji cijelog projekta. Tu je sinergiju ovoga puta iznijela autorica cijelog ovog broja - Darija Žilić, prepoznavši ideju projekta i stavljajući jedan opus od oko 50 intervjua u korice pete sveske. Autorica je napravila, dijelom i objavila na internet portalima (Kulturpunkt. hr),ili urazličitim časopisima (Teme, Zarez), te na Trećem programu Radio Zagreba više od 50 razgovora sa današnjim književnim, pjesničkim i multimedijalnim umjetnicima i umjetnicama, čime je de facto proizvela jedan izuzetan prikaz, odnosno presjek stvaralaštva mladih umjetnika i umjetnica danas u Hrvatskoj, i u susjednim nam zemljama. Osnovna karakteristika ovih intervjua jeste njihova raznolikost u pogledu izbora tema (i time sugovornika-sugovornica), te pokušaj da se kroz razgovore problematizira kulturološki trenutak u zajednici. Pri tome je autorica beskompromisna kada se radi o tretiranju bolnih, osjetljivih kulturoloških tema, odnosa na kulturnoj sceni, odnosa države i institucija prema stvaralaštvu, posebice mladih umjetnika. Žilić otvoreno i snažno zagovara i promiče poeziju i prozu pojedinih umjetnica/umjetnika, posve sigurna u njihovu kvalitetu, i u tom smislu ova knjiga može predstavljati putokaz, vodič u tu kvalitetu za one koji nisu sasvim u tijeku umjetničkih događanja. Ovdje u svakom slučaju imponira da na našoj kulturnoj sceni djeluje takva kritičarka koja strastveno zagovara istinske vrijednosti u literaturi, brani umjetničko viđenje svijeta, a da se u isto vrijeme ne libi kritizirati nazadnost, nadmenost i izvještačenost koje pokušavaju prodrijeti u "kriterije kulturnog". Zašto su ovi razgovori važni za projekt kakav su "Mirovne sveske"? Upravo stoga što je krajnja njihova intencija ta kulturološka promjena ka miru i nenasilju. Ili, kako će to reći jedan od sugovornika, Tonči Valentić: "Najveći neuspjeh današnje ljevice upravo je konzervativni strah od globalizacije, ideje univerzalizma i društvenog boljitka, kao i prihvaćanje kulturalnih ratova kao dominantnog polja emancipatorske politike. Modernizacijske procese ne bi trebalo shvaćati kao desnu ruku neoliberalne hegemonije ili pak radikalne desnice, odnosno kao neku strašnu neman koju je nemoguće obuzdati, nego kao niz paradigmi koje se međusobno izmjenjuju i u sebi sadrže izniman potencijal kojeg bi trebalo iskoristiti. One su, međutim, vidljive i podložne realizaciji jedino ukoliko u samoj moderni prepoznamo njenu mnogostrukost, njene pozitivne i negativne strane, i odvažimo se na putovanje kroz sve njene skrivene transformacije, da bismo je napokon bolje upoznali i njome ovladali." Na tome valu ne-straha od putovanja u nepoznato, Drugačije, novo i neistraženo, susrele su se putanje autorice ovih intervjua Darije Žilić i ideja "Mirovnih sveski" koje teže i zagovaraju promjenu ka kulturi mira i nenasilja.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
