Povijesna građa oko bombardiranja Zadra u Drugom svjetskom ratu
naslovna
0
Klub "Knjiga znanja"
Povijesna građa oko bombardiranja Zadra u Drugom svjetskom ratu
Urednik Stjepo Obad je istaknuo da je to prvo znanstveno djelo koje obrađuje temu bombardiranja Zadra u Drugom svjetskom ratu. I drugi gradovi na hrvatskom Jadranu doživjeli su savezničko bombardiranje, od Dubrovnika, Šibenika, Splita, Zadra pa do Istre, ali ni jedan slučaj nije znanstveno obrađen, niti je ijedan znanstvenik do danas pisao o tome, rekao je Obad. Autor Kažimir Pribilović posebice obrađuje 1943. u Zadru, a onda iz mjeseca u mjesec prati događaje u 1944. Istraživao je stradanja stanovništva, na temelju podataka o pokopima zaključio je da je u savezničkim bombardiranjima poginulo 467 Zadrana. Budući da nisu dostupni svi podatci, autor zaključuje da je moglo biti i do tisuću poginulih. Znanstvenom akribijom autor analizira tisuće i tisuće dokumenata i opsežnu arhivsku građu, te izvodi zaključak da je Zadar bombardiran iz vojno-strateških razloga i procjena savezničkih snaga smještenih u Italiji. Sve se to događalo u kontekstu krize njemačkoga povlačenja s južnoga, grčkoga ratišta. U Zadru je tada bilo stotinjak Nijemaca i nije bio vojna utvrda što se pretpostavljalo da je razlog bombardiranja, nego je ključna bila saveznička procjena da je to smjer povlačenja Nijemaca. Dr. Tonči Šitin rekao je, predstavljajući knjigu, da je autor proučio oko 50.000 arhivskih dokumenata, a da je Zadar 1944. bio bombardiran 32 puta. Po autoru vođa Narodnooslobodilačke vojske Josip Broz Tito nije savjetovao saveznicima da bombardiraju Zadar, ali nije mogao ni utjecati na njihovu odluku. Knjigu je izdala Matica hrvatska u Zadru. Na oko 800 stranica teksta nalaze se i brojne crno-bijele fotografije o razorenu Zadru.
Urednik Stjepo Obad je istaknuo da je to prvo znanstveno djelo koje obrađuje temu bombardiranja Zadra u Drugom svjetskom ratu. I drugi gradovi na hrvatskom Jadranu doživjeli su savezničko bombardiranje, od Dubrovnika, Šibenika, Splita, Zadra pa do Istre, ali ni jedan slučaj nije znanstveno obrađen, niti je ijedan znanstvenik do danas pisao o tome, rekao je Obad. Autor Kažimir Pribilović posebice obrađuje 1943. u Zadru, a onda iz mjeseca u mjesec prati događaje u 1944. Istraživao je stradanja stanovništva, na temelju podataka o pokopima zaključio je da je u savezničkim bombardiranjima poginulo 467 Zadrana. Budući da nisu dostupni svi podatci, autor zaključuje da je moglo biti i do tisuću poginulih. Znanstvenom akribijom autor analizira tisuće i tisuće dokumenata i opsežnu arhivsku građu, te izvodi zaključak da je Zadar bombardiran iz vojno-strateških razloga i procjena savezničkih snaga smještenih u Italiji. Sve se to događalo u kontekstu krize njemačkoga povlačenja s južnoga, grčkoga ratišta. U Zadru je tada bilo stotinjak Nijemaca i nije bio vojna utvrda što se pretpostavljalo da je razlog bombardiranja, nego je ključna bila saveznička procjena da je to smjer povlačenja Nijemaca. Dr. Tonči Šitin rekao je, predstavljajući knjigu, da je autor proučio oko 50.000 arhivskih dokumenata, a da je Zadar 1944. bio bombardiran 32 puta. Po autoru vođa Narodnooslobodilačke vojske Josip Broz Tito nije savjetovao saveznicima da bombardiraju Zadar, ali nije mogao ni utjecati na njihovu odluku. Knjigu je izdala Matica hrvatska u Zadru. Na oko 800 stranica teksta nalaze se i brojne crno-bijele fotografije o razorenu Zadru.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
