Treća zbirka suvremene hrvatske pjesnikinje. Motivska ishodišta stihova Marije Lamot u pravilu izviru iz njezina životnog okruženja te su vezana uz obitelj (djeca, muž, roditelji), prijatelje, krajolike, prolaznost svega u vremenu... Njezin iskaz je jednostavan, ali istinski liričan, lišen banalnosti koja potencijalno vreba iz pjesničkog tematiziranja svakodnevnih iskustava. Naprotiv, profinjena skepsa, rezignacija i sjeta nad životom zrače iz ove poezije, koja prepoznatljivom autorskom gestom kuša proniknuti smisao života takvog kakav jest.
Marija Lamot je rođena 22. prosinca 1959. u Krapini, gdje je završila osnovno i gimnazijsko školovanje, a filozofiju i sociologiju diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je kao profesorica u Gimnaziji u Krapini.
Objavila je sedam zbirki pjesama: Zrcala začuđena suncem 1993., Vrijeme radosti snijega 1998., Priprema za obiteljsku fotografiju 2001. Pjesme iz ove zbirke uvrštene su u antologiju „Off line – hrvatsko pjesništvo devedesetih“ (Quorum,5/6,Zagreb, 2001.). Zbirka Mrazove sestrice objavljena je 2005., Neprestano stvarima mijenjam imena 2008., Mjesto gdje prestaje prostor 2012. i Zašivene riječi 2016.
U pripremi je zbirka Heideggerovi krajolici.
Poeziju objavljuje u časopisima Poezija, Riječi, Luč, Polja, te u emisijama 3. programa Hrvatskoga radija ( Poezija naglas, Šest minuta poezije u šest). Njene pjesme uvrštene su, među 70-tak suvremenih hrvatskih pjesnika, u Panoramu der zeitgenössischen kroatischen Lyrik (Most/The Bridge, DHK, 2018.).
Piše prikaze pjesničkih zbirki suvremenih pjesnika. Filozofske stručne članke objavljuje u časopisu Metodički ogledi. Suautor je udžbenika Etika za 1. razred gimnazije, 2003.
Članica je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog filozofskog društva.
Dobitnica je književne nagrade Vesna Parun za 2019. godinu.,
te odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.