Put bez sna
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Put bez sna
Jedan od najčitanijih suvremenih hrvatskih književnika, romanopisac, novelist, esejist i filmski scenarist Ivan Aralica (rođen 1930. u Promini kraj Knina), započeo je objavljivati sredinom šezdesetih godina. Jedan od najčitanijih suvremenih hrvatskih književnika, romanopisac, novelist, esejist i filmski scenarist Ivan Aralica (rođen 1930. u Promini kraj Knina), započeo je objavljivati sredinom šezdesetih godina. Njegova socijalno angažirana proza nije tada izazvala veću pozornost (Svemu ima vrijeme 1967., A primjer se zvao Laudina 1969-, Filip 1970.), potom objavljuje prozu u kojoj pokazuje interes za povijesnu tematiku (Konjanik 1971., Opsjene paklenih crteža, 1977.), a tek 1979. godine, kad mu u HIT-u izlazi antologijski roman Psi u trgovištu, Aralica postaje i jedan od vodećih domaćih prozaika. Nakon uspjeha Pasa u trgovištu započinje njegova glavna kreativna faza te osamdesetih slijedi niz novopovijesnih romana - Put bez sna 1982., Duše robova 1984., Graditelj svratišta 1986., Asmodejev šal 1988. Služeći se autentičnim povijesnim likovima i događajima Aralica u njima govori i o našoj suvremenosti, pokazujući da smo zadani našom poviješću te da su bitni problemi ljudske egzistencije zapravo uvijek isti. Potkraj osamdesetih blisku je suvremenost tematizirao u romanu Okvir za mržnju (1987.), radnja kojega se događa 1950. u represivnom socijalizmu, potom piše Tajnu sarmatskog orla 1989. gdje se radnja događa i u 16. stoljeću i sedamdesetih godina 20. stoljeća te roman Majka Marija 1992., a iznimno je plodan i devedesetih, kad objavljuje romane Četverored (1997.), Svetišni blud (2000.) i Ambra (2001.). Objavljen 1982. u HIT biblioteci, roman Put bez sna imao je potom niz izdanja. Ovo je 2. izdanje iz 1987. Romanom Put bez sna započinje ciklus Araličinih prognaničkih romana, tj. romana o prisilnoj seobi Hrvata iz Rame prema hrvatskoj obali, od 16. do 19. stoljeća prateći sudbinu nekoliko naraštaja obitelji Grabovac (Duše robova, Graditelj svratišta).
Jedan od najčitanijih suvremenih hrvatskih književnika, romanopisac, novelist, esejist i filmski scenarist Ivan Aralica (rođen 1930. u Promini kraj Knina), započeo je objavljivati sredinom šezdesetih godina. Jedan od najčitanijih suvremenih hrvatskih književnika, romanopisac, novelist, esejist i filmski scenarist Ivan Aralica (rođen 1930. u Promini kraj Knina), započeo je objavljivati sredinom šezdesetih godina. Njegova socijalno angažirana proza nije tada izazvala veću pozornost (Svemu ima vrijeme 1967., A primjer se zvao Laudina 1969-, Filip 1970.), potom objavljuje prozu u kojoj pokazuje interes za povijesnu tematiku (Konjanik 1971., Opsjene paklenih crteža, 1977.), a tek 1979. godine, kad mu u HIT-u izlazi antologijski roman Psi u trgovištu, Aralica postaje i jedan od vodećih domaćih prozaika. Nakon uspjeha Pasa u trgovištu započinje njegova glavna kreativna faza te osamdesetih slijedi niz novopovijesnih romana - Put bez sna 1982., Duše robova 1984., Graditelj svratišta 1986., Asmodejev šal 1988. Služeći se autentičnim povijesnim likovima i događajima Aralica u njima govori i o našoj suvremenosti, pokazujući da smo zadani našom poviješću te da su bitni problemi ljudske egzistencije zapravo uvijek isti. Potkraj osamdesetih blisku je suvremenost tematizirao u romanu Okvir za mržnju (1987.), radnja kojega se događa 1950. u represivnom socijalizmu, potom piše Tajnu sarmatskog orla 1989. gdje se radnja događa i u 16. stoljeću i sedamdesetih godina 20. stoljeća te roman Majka Marija 1992., a iznimno je plodan i devedesetih, kad objavljuje romane Četverored (1997.), Svetišni blud (2000.) i Ambra (2001.). Objavljen 1982. u HIT biblioteci, roman Put bez sna imao je potom niz izdanja. Ovo je 2. izdanje iz 1987. Romanom Put bez sna započinje ciklus Araličinih prognaničkih romana, tj. romana o prisilnoj seobi Hrvata iz Rame prema hrvatskoj obali, od 16. do 19. stoljeća prateći sudbinu nekoliko naraštaja obitelji Grabovac (Duše robova, Graditelj svratišta).
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
