Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
naslovna
0
Klub "Knjiga znanja"
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
Registar kulturnih dobara RH nastao je u svrhu kvantitativnog i kvalitativnog dokumentiranja baštine, te usmjeravanja pažnje stručne javnosti na oštećena, ugrožena i zapuštena kulturna dobra. Prvo izdanje Registra tematizira samo nepokretnu baštinu, koja je po svojoj prirodi najizloženija javnoj percepciji. Tu spadaju: povijesni gradovi, sela, kulturni krajolici i parkovi, arheološka nalazišta na kopnu i pod morem, memorijalni spomenici i područja te pojedinačne građevine. Obuhvaćajući povijesna i stilska razdoblja od antike do 19. stoljeća, Registar podijeljen na Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara od nacionalne važnosti te Liste preventivno zaštićenih kulturnih dobara, daje uvid u spomeničke cjeline i pojedinačne objekte koje su realizirali strani ili domaći graditelji i majstori. Registar kulturnih dobara na području Varaždinske i Međimurske županije jedna je u nizu publikacija Registra kulturnih dobara RH. Zaštita povijesne i kulturne baštine na tom području seže u 19. st., kad je Ivan Kukuljević Sakcinski 1875. godine donio naputak o zaštiti spomenika. Već na samom početku 20. st. Gjuro Szabo postavio je temelje istraživanja graditeljskog naslijeđa, no značajniji zahvati dogodili su se tek nakon 1. svjetskog rata, te pod vodstvom Ljube Karamana nakon 2. svjetskog rata. Veći konzervatorski radovi druge polovice 20. st. obuhvaćaju uređenje dvorca Trakošćan, obnovu crkve sv. Marije i pavlinskog samostana u Lepoglavi, te u novije vrijeme arheološkog kompleksa u Varaždinskim toplicama, zgrade Varaždinske županije i Starog grada Zrinski u Čakovcu. Povijesna jezgra Varaždina sustavno se uređuje, te je predložena za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Podaci u Registru strukturirani su prema lokaciji. U Varaždinskoj županiji zaštićena su 156, a u Međimurskoj 33 kulturna dobra. Ukupno su zaštićene 4 povijesne cjeline: Varaždin, Čakovec, Varaždinske toplice i Ludbreg, te 23 arheološka lokaliteta.
Registar kulturnih dobara RH nastao je u svrhu kvantitativnog i kvalitativnog dokumentiranja baštine, te usmjeravanja pažnje stručne javnosti na oštećena, ugrožena i zapuštena kulturna dobra. Prvo izdanje Registra tematizira samo nepokretnu baštinu, koja je po svojoj prirodi najizloženija javnoj percepciji. Tu spadaju: povijesni gradovi, sela, kulturni krajolici i parkovi, arheološka nalazišta na kopnu i pod morem, memorijalni spomenici i područja te pojedinačne građevine. Obuhvaćajući povijesna i stilska razdoblja od antike do 19. stoljeća, Registar podijeljen na Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste kulturnih dobara od nacionalne važnosti te Liste preventivno zaštićenih kulturnih dobara, daje uvid u spomeničke cjeline i pojedinačne objekte koje su realizirali strani ili domaći graditelji i majstori. Registar kulturnih dobara na području Varaždinske i Međimurske županije jedna je u nizu publikacija Registra kulturnih dobara RH. Zaštita povijesne i kulturne baštine na tom području seže u 19. st., kad je Ivan Kukuljević Sakcinski 1875. godine donio naputak o zaštiti spomenika. Već na samom početku 20. st. Gjuro Szabo postavio je temelje istraživanja graditeljskog naslijeđa, no značajniji zahvati dogodili su se tek nakon 1. svjetskog rata, te pod vodstvom Ljube Karamana nakon 2. svjetskog rata. Veći konzervatorski radovi druge polovice 20. st. obuhvaćaju uređenje dvorca Trakošćan, obnovu crkve sv. Marije i pavlinskog samostana u Lepoglavi, te u novije vrijeme arheološkog kompleksa u Varaždinskim toplicama, zgrade Varaždinske županije i Starog grada Zrinski u Čakovcu. Povijesna jezgra Varaždina sustavno se uređuje, te je predložena za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Podaci u Registru strukturirani su prema lokaciji. U Varaždinskoj županiji zaštićena su 156, a u Međimurskoj 33 kulturna dobra. Ukupno su zaštićene 4 povijesne cjeline: Varaždin, Čakovec, Varaždinske toplice i Ludbreg, te 23 arheološka lokaliteta.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
