Spomenička baština Boke Kotorske

Povjesničar umjetnosti Cvito Fisković od 1941. godine bavi se spomeničkom baštinom Boke kotorske. Temeljna studije o toj temi je knjiga "O umjetničkim spomenicima grada Kotora" objavljenoj 1953. godine. U ovoj su knjizi objedinjeni radovi (već prije objavljeni u različitim publikacijama) u kojima Cvito Fisković rekonstruira duhovnu i materijalnu povijest Boke kotorske od srednjega vijeka do početka 19. stoljeća. U najboljem duhu starih Matičinih izdanja, antologijskih povijesno-umjetničkih studija i crtica iz kulturne prošlosti Dalmacije, izlazi djelo Spomenička baština Boke kotorske, bogato opremljena i dokumentirana knjiga sabranih rasprava o bokeljskim temama Cvite Fiskovića, nestora hrvatske povijesti umjetnosti i kulture (Miljenko Foretić), temama kojima se Fisković bavio pedesetak godina.

Privučen arhaičnom urbanošću srednjovjekovnoga Kotora, njegovom umjetničkom, obrtničkom i pomorskom tradicijom, Fisković je začudni kroničar kotorske umjetničke i duhovne prošlosti. Jednako opčinjen izvornom ljepotom predmetâ koje studira kao i prašnjavom arhivskom građom o njima, Fisković piše znanstvene, detaljističke analize prožete prirođenim, mediteranskim osjećajem za ono životno, ljudsko i svakodnevno u prošlosti nekoga grada. Iz Fiskovićevih povijesno-umjetničkih studija o Boki kotorskoj u vremenu od srednjega vijeka do početka 19. stoljeća, progovara totalitet života, pa se u njima mjestimice može otkriti i melankolični istraživač koji osjeća duboku nostalgiju za, danas, pustim Perastom ili Kotorom kakvoga više nema. Istovremeno proučavanje parcijalnog i bitnog – otkrivanje svakodnevnih, anegdotalnih, razbibrižnih činjenica i strogo znanstvenih, struci podređenih te, naposljetku, njihovo prožimanje i povezivanje sa sadašnjošću – nude znakovit uvid u vječno živu spomeničku i umjetničku hrvatsku baštinu Dalmacije.

Boka kotorska, Hrvatima toliko bliska, a gotovo nepoznata povijesno-zemljopisna činjenica, predstavljena je u ovoj knjizi možda ponajboljim svojim vrijednostima, vrijednostima kojih nismo bili stoljećima dovoljno svjesni. Upravo u tome razotkrivalačkom aspektu treba tražiti iznimne kulturološke domete ovoga Matičina izdanja kojemu je vijek trajanja, sigurni smo, osiguran na duže vrijeme.

Cvito Fisković (Orebići, 1908 - Split, 1996), povjesničar umjetnosti i kulture, konzervator, "najveći povijesnoumjetnički empiričar kojega smo ikada imali, duboki poznavalac zbirki i muzeja, arhiva i radionica, crkava i ateljea, udolina i otoka skromnih
naselja i urbanih cjelina"...