Vittoriju Giardinu, jednom od najpoznatijih talijanskih stripaša, za priču o Jonasu Finku trebalo je više od dvadeset godina. Prema njegovim riječima, trebalo mu je vremena da skupi hrabrosti za priču smještenu u ne tako davnu prošlost, za priču koja se dijelomično temelji na osobnom iskustvu kada je kao mladi inženjer elektrotehnike prelazio željeznu zavjesu i posjećivao Prag. Trilogija čiji su naslovi Djetinjstvo, Mladost, te Praški knjižar započinje u kolovozu 1950. godine iznenadnim uhićenjem Jonasova oca koji je optužen za protusocijalističko djelovanje. Za Jonasa, do tada bezbrižnog dječaka, sve će se promijeniti. Obilježen kao sin ideološkog neprijatelja odrastat će u neprestanoj sjeni totalitarnoga političkog sustava, ali to neće spriječiti uobičajene razvojne faze mladenačkog bunta i prvih ljubavi. Treći dio trilogije prati Jonasove zrele godine koje se poklapaju s koncem šezdesetih godina prošloga stoljeća. Scenarij stripa jasno je naznačio olovna vremena poslijeratne Čehoslovačke i kasnije donekle vidljivo ublažavanje režimskog terora. Kontrapunkt priči smještenoj u vrijeme neslobode, netolerancije i na jedan način zabranjenog isticanja individualnosti, Giardinove su ilustracije koje su koloristički bogate. Kao da autor želi poručiti da nema predaje ni u najtežim vremenima.