Stanje hrvatskog gospodarstva krajem 18. stoljeća
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Stanje hrvatskog gospodarstva krajem 18. stoljeća
Biblioteka Hrvatska ekonomska misao omogućava uvid u bogato naslijede hrvatske gospodarske misli kojim bi se cjelovitije mogle prepoznati mogućnosti boljega gospodarskog napretka i ukupnoga blagostanja hrvatskoga društva. Objavljivat će se najvažnija djela o hrvatskom gospodarstvu, nastojeći otkloniti stoljetno, a i danas postojeće zapostavljanje ekonomske znanosti, na što upozorava Eugen Kvaternik još davne 1863. godine: Ništa za budućnost naroda nije značajnije od gospodarskih znanosti, a zbog našeg zanemarivanja te znanstvene discipline iz naše zemlje korist izvlače stranci, dok domaći ljudi sve više siromaše. Mnogo je primjera o zapostavljenosti ekonomske misli u nas. U svijetu je naš Benedikt Kotruljević danas priznat kao izvrstan ekonomist XV. stoljeća, rodonačelnik dvo-stavnoga knjigovodstva. Međutim, u donedavnim enciklo-pedističkim izdanjima gotovo da se i ne spominje; još nemamo ni kritičko izdanje njegovih knjiga. Slično je i s Jurjem Križanićem, i mnogim drugima, od Marka Pola preko Škrleca, Šipuša, Draškovića i Kvaternika do teoretičara poput Lorkovića, Mirkovića, Bićanića, Tomaševića i drugih. Njihova djela, a i djela drugih autora, danas su široj javnosti gotovo nepoznata. Biblioteka Hrvatska ekonomska misao ima zadaću objavljivati najvažnija djela hrvatske ekonomske baštine i u nekoliko desetaka svezaka reafirmirati to naše iznimno naslijede.
Biblioteka Hrvatska ekonomska misao omogućava uvid u bogato naslijede hrvatske gospodarske misli kojim bi se cjelovitije mogle prepoznati mogućnosti boljega gospodarskog napretka i ukupnoga blagostanja hrvatskoga društva. Objavljivat će se najvažnija djela o hrvatskom gospodarstvu, nastojeći otkloniti stoljetno, a i danas postojeće zapostavljanje ekonomske znanosti, na što upozorava Eugen Kvaternik još davne 1863. godine: Ništa za budućnost naroda nije značajnije od gospodarskih znanosti, a zbog našeg zanemarivanja te znanstvene discipline iz naše zemlje korist izvlače stranci, dok domaći ljudi sve više siromaše. Mnogo je primjera o zapostavljenosti ekonomske misli u nas. U svijetu je naš Benedikt Kotruljević danas priznat kao izvrstan ekonomist XV. stoljeća, rodonačelnik dvo-stavnoga knjigovodstva. Međutim, u donedavnim enciklo-pedističkim izdanjima gotovo da se i ne spominje; još nemamo ni kritičko izdanje njegovih knjiga. Slično je i s Jurjem Križanićem, i mnogim drugima, od Marka Pola preko Škrleca, Šipuša, Draškovića i Kvaternika do teoretičara poput Lorkovića, Mirkovića, Bićanića, Tomaševića i drugih. Njihova djela, a i djela drugih autora, danas su široj javnosti gotovo nepoznata. Biblioteka Hrvatska ekonomska misao ima zadaću objavljivati najvažnija djela hrvatske ekonomske baštine i u nekoliko desetaka svezaka reafirmirati to naše iznimno naslijede.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
