Sociologija umjetnosti 2
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Sociologija umjetnosti 2
Preuzeto iz uvoda: "Uz tradicionalne (stare) discipline koje se ex professo bave svijetom umjetnosti - estetiku, poetiku, teoriju i filozofiju umjetnosti - javlja se i snažno razvija, osobito u našem stoljeću, disciplina sociologija umjetnosti. Štoviše, sociologija umjet nosti razvija se istodobno kao sociologija pojedinih umjetničkih vrsta (književnosti, likovne umjetnosti, glazbe, kazališta itd.). Uspostavljanju i razvoju sociologije umjetnosti dao je Arnold Hauser velik doprinos te bi se bez dvoumljenja moglo reći da mu pripada posebno mjesto među najistaknutijim predstavnicima te discipline u našem stoljeću, predstavnicima kao što su Plehanov, Lukacs, Gramsci, Raphael, Mannheim, Lunačarski, Caudvvell, Benjamin, Adorno, Marcuse, Sartre, Wilson, Francastel, Read, Antal, Goldmann, Bastide, Bahtin, Divignaud, Esoarpit, itd., itd. Zadaća je sociologije umjetnosti, najkraće rečeno, u tome da ispita socijalno-povijesnu uvjetovanost te socijalno-povijesno značenje i funkciju umjetničkih tvorbi. Razumije se, kad je riječ o istraživanju socijalno-povijesne uvjetovanosti, misli se poglavito na to da se utvrdi kako se društveni bitak iskazuje u umjetničkom djelu kao uvjetujući, ali i kao njegov konstitutivni moment. Jer očito je da djelo opstoji i djeluje (ili vremenuje) u neraskidivom jedinstvu barem triju konstitutivnih momenata: tvorca, autora (proiz voditelj a) djela (koji je uvijek u isti mah i pojedinac za sebe i »ensemble društvenih odnosa«), medija (»materije«) u kojem se djelo obistinjuje, konkretizira, te primalaca i uživalaca djela (publika, društvo)."
Preuzeto iz uvoda: "Uz tradicionalne (stare) discipline koje se ex professo bave svijetom umjetnosti - estetiku, poetiku, teoriju i filozofiju umjetnosti - javlja se i snažno razvija, osobito u našem stoljeću, disciplina sociologija umjetnosti. Štoviše, sociologija umjet nosti razvija se istodobno kao sociologija pojedinih umjetničkih vrsta (književnosti, likovne umjetnosti, glazbe, kazališta itd.). Uspostavljanju i razvoju sociologije umjetnosti dao je Arnold Hauser velik doprinos te bi se bez dvoumljenja moglo reći da mu pripada posebno mjesto među najistaknutijim predstavnicima te discipline u našem stoljeću, predstavnicima kao što su Plehanov, Lukacs, Gramsci, Raphael, Mannheim, Lunačarski, Caudvvell, Benjamin, Adorno, Marcuse, Sartre, Wilson, Francastel, Read, Antal, Goldmann, Bastide, Bahtin, Divignaud, Esoarpit, itd., itd. Zadaća je sociologije umjetnosti, najkraće rečeno, u tome da ispita socijalno-povijesnu uvjetovanost te socijalno-povijesno značenje i funkciju umjetničkih tvorbi. Razumije se, kad je riječ o istraživanju socijalno-povijesne uvjetovanosti, misli se poglavito na to da se utvrdi kako se društveni bitak iskazuje u umjetničkom djelu kao uvjetujući, ali i kao njegov konstitutivni moment. Jer očito je da djelo opstoji i djeluje (ili vremenuje) u neraskidivom jedinstvu barem triju konstitutivnih momenata: tvorca, autora (proiz voditelj a) djela (koji je uvijek u isti mah i pojedinac za sebe i »ensemble društvenih odnosa«), medija (»materije«) u kojem se djelo obistinjuje, konkretizira, te primalaca i uživalaca djela (publika, društvo)."
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
