Makedonski jezik nije službeno priznat sve do nastanka makedonske državnosti u Socijalističkoj Jugoslaviji 1946. Krste Misirkov u svome djelu Za Makedonskite raboti (Za makedonska djela) i Vardar započeo je gradnju makedonskoga jezika i književnosti. Isto djelovanje nastavio je i Kosta Racin nakon Prvoga svjetskog rata, koji je pisao pjesme i izdavao ih u novinama 1930-ih. Racinova zbirka pjesama Beli mugri (Bijele zore), uključivala je mnogo usmenih pjesama, nastalih u versajskoj Jugoslaviji, a govore o jačanju i nacionalnom osvješćivanju Makedonaca. Neki pisci, kao Kole Nedelkovski, radili su i izdavali pod političkim pritiskom.