Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću
U spomen na jednog od najistaknutijih hrvatskih povjesničara umjetnosti akademika Krunu Prijatelja (1922.-1998.) u Splitu je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću. Zbornik je podijeljen u tri tematske skupine; arhitektura, skulptura i slikarstvo. Kruno Prijatelj tijekom dugogodišnje plodne znanstvene karijere radio je na popularizaciji hrvatske povijesti umjetnosti u inozemstvu, sudjelovao je na brojnim međunarodnim skupovima, u kojima je izlagao o vrhunskim umjetničkim ostvarenjima koja pripadaju hrvatskoj umjetničkoj baštini. Nije stoga čudo da se na skup odazvalo nekoliko njegovih uvaženih inozemnih kolega i prijatelja. Elena Calvillo iz Dickinson College, koja je nedavno doktorirala na opusu Julija Klovića, govorila je o ikonografiji minijature s prikazom kralja Davida i Betšebe koja se nalazi u Časoslovu Farnese, remek-djelu našeg najvećeg minijaturista, danas u Pierpont Morgan Library. Stanko Kokole, s Koparskog sveučilišta, govorio je o boravku jednoga ljubljanskog studenta u Rimu 1707. godine i njegovom pručavanju antičkih skuptura u rimskoj Zbirci Borghese. Samo Štefanac pročitao je referat kolege s ljubljanske katedre za povijest umjetnosti, barokologa Mateja Klemenčiča o udjelu mletačkih kipara Marina Gropellija (ujedno graditelja crkve sv. Vlaha) i Giovannija Toschinija u dubrovačkoj skulpturi na početku Settecenta. Istaknuti poznavalac bokeljskog slikarstva Rajko Vujčić govorio je o recentnom nalazu dosad potpuno nepoznatih fresaka u crkvi sv. Nedjelje, koja se nalazi u sklopu kasarne u Kumboru, a koje on na temelju vrlo uvjerljivih stilskih analogija pripisuje najvećem bokeljskom baroknom slikaru Tripi Kokolji. Profesor Giorgio Fossaluzza s veronske katedre za povijest umjetnosti govorio je o vezama Krune Prijatelja sa talijanskim povjesničarima umjetnosti i njegovom sudjelovanju na brojnim tamošnjim kongresima. U izlaganju, u okviru rasprave koja se održala na kraju simpozija, dao je recenziju izložbe pod naslovom Izbor djela iz zbirke starih majstora koju je u okviru skupa organizirala Galerija umjetnina (u kojoj je Kruno Prijatelj bio ravnatelj od 1950. do 1979). Fossaluzza se osvrnuo na neke od atribucija danih u katalogu, davši neke nove zanimljive prijedloge koji će zasigurno biti poticajni u budućim istraživanjima. Izdvojimo tako njegov prijedlog da se slika Krist i Samarijanka približi uz slikara Antonija Domenica Beverensea. Uz krug tog slikara Višnja Bralić je u katalogu izložbe povezala sliku Junona traži Iju od Jupitra. Ako bi te primamljive atribucije bile točne, značilo bi da splitska Galerija uz djela slavnih baroknih venecijanskih slikara Antonija Zanchija, Mattea Ponzonija, Gregorija Lazzarinija, Girolama Brusaferra, posjeduje i dva djela umjetnika koji se posljednjih godina sve više nalazi u žarištu izučavanja poznavaoca venecijanskoga baroknog slikarstva. (preuzeo Matica hrvatska)
U spomen na jednog od najistaknutijih hrvatskih povjesničara umjetnosti akademika Krunu Prijatelja (1922.-1998.) u Splitu je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću. Zbornik je podijeljen u tri tematske skupine; arhitektura, skulptura i slikarstvo. Kruno Prijatelj tijekom dugogodišnje plodne znanstvene karijere radio je na popularizaciji hrvatske povijesti umjetnosti u inozemstvu, sudjelovao je na brojnim međunarodnim skupovima, u kojima je izlagao o vrhunskim umjetničkim ostvarenjima koja pripadaju hrvatskoj umjetničkoj baštini. Nije stoga čudo da se na skup odazvalo nekoliko njegovih uvaženih inozemnih kolega i prijatelja. Elena Calvillo iz Dickinson College, koja je nedavno doktorirala na opusu Julija Klovića, govorila je o ikonografiji minijature s prikazom kralja Davida i Betšebe koja se nalazi u Časoslovu Farnese, remek-djelu našeg najvećeg minijaturista, danas u Pierpont Morgan Library. Stanko Kokole, s Koparskog sveučilišta, govorio je o boravku jednoga ljubljanskog studenta u Rimu 1707. godine i njegovom pručavanju antičkih skuptura u rimskoj Zbirci Borghese. Samo Štefanac pročitao je referat kolege s ljubljanske katedre za povijest umjetnosti, barokologa Mateja Klemenčiča o udjelu mletačkih kipara Marina Gropellija (ujedno graditelja crkve sv. Vlaha) i Giovannija Toschinija u dubrovačkoj skulpturi na početku Settecenta. Istaknuti poznavalac bokeljskog slikarstva Rajko Vujčić govorio je o recentnom nalazu dosad potpuno nepoznatih fresaka u crkvi sv. Nedjelje, koja se nalazi u sklopu kasarne u Kumboru, a koje on na temelju vrlo uvjerljivih stilskih analogija pripisuje najvećem bokeljskom baroknom slikaru Tripi Kokolji. Profesor Giorgio Fossaluzza s veronske katedre za povijest umjetnosti govorio je o vezama Krune Prijatelja sa talijanskim povjesničarima umjetnosti i njegovom sudjelovanju na brojnim tamošnjim kongresima. U izlaganju, u okviru rasprave koja se održala na kraju simpozija, dao je recenziju izložbe pod naslovom Izbor djela iz zbirke starih majstora koju je u okviru skupa organizirala Galerija umjetnina (u kojoj je Kruno Prijatelj bio ravnatelj od 1950. do 1979). Fossaluzza se osvrnuo na neke od atribucija danih u katalogu, davši neke nove zanimljive prijedloge koji će zasigurno biti poticajni u budućim istraživanjima. Izdvojimo tako njegov prijedlog da se slika Krist i Samarijanka približi uz slikara Antonija Domenica Beverensea. Uz krug tog slikara Višnja Bralić je u katalogu izložbe povezala sliku Junona traži Iju od Jupitra. Ako bi te primamljive atribucije bile točne, značilo bi da splitska Galerija uz djela slavnih baroknih venecijanskih slikara Antonija Zanchija, Mattea Ponzonija, Gregorija Lazzarinija, Girolama Brusaferra, posjeduje i dva djela umjetnika koji se posljednjih godina sve više nalazi u žarištu izučavanja poznavaoca venecijanskoga baroknog slikarstva. (preuzeo Matica hrvatska)
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
