Zavičajna čitanka
naslovna
0
0Klub "Knjiga znanja"
Zavičajna čitanka
Svoju antologiju Stanko Andrić je sastavio par excellence iz aspekta historiografije, u širokom, antropološkom smislu. Antologijske se jedinice u pravilu ne nižu prema kronološkom redu autora, nego prema kronologiji – ili pak logičkom slijedu – obrađenih tema. U žanrovskom pogledu, tekstovi su raznorodni: pravni (Iločki statut), korografski ili krajopisni (Firman, Szörényi), kulturnopovijesni (Bösendorfer, Matasović), dnevničko-memoarski (Lerman, Janković, Kršnjavi), književni u užem smislu (Relković, Katančić, Ivakić...). Razdijeljeni su u tri tematske cjeline. Prva cjelina, naslovljena “Hod vjekova”, donosi svojevrstan dijakronijski presjek slavonske povjesnice. Druga, “S ovu stranu povijesti”, bavi se braudelovskim longues durées, činjenicama koje se doimlju trajnijima od lako uočljivih povijesnih turbulencija. Napokon, treća cjelina nosi samorazumljiv naslov “Iz povijesti slavonske knjige”. Svaki od uvrštenih autora popraćen je uvodnom biobibliografskom bilješkom, a redovito i navodom iz kojega drugog (najčešće slavonskog) autora: time se ističe unutarnja uzajamnost slavonskoga kulturnog kruga, u skladu s neizrečenim geslom čitanke koje bi moglo glasiti: Slavonija, sobom samom.
Svoju antologiju Stanko Andrić je sastavio par excellence iz aspekta historiografije, u širokom, antropološkom smislu. Antologijske se jedinice u pravilu ne nižu prema kronološkom redu autora, nego prema kronologiji – ili pak logičkom slijedu – obrađenih tema. U žanrovskom pogledu, tekstovi su raznorodni: pravni (Iločki statut), korografski ili krajopisni (Firman, Szörényi), kulturnopovijesni (Bösendorfer, Matasović), dnevničko-memoarski (Lerman, Janković, Kršnjavi), književni u užem smislu (Relković, Katančić, Ivakić...). Razdijeljeni su u tri tematske cjeline. Prva cjelina, naslovljena “Hod vjekova”, donosi svojevrstan dijakronijski presjek slavonske povjesnice. Druga, “S ovu stranu povijesti”, bavi se braudelovskim longues durées, činjenicama koje se doimlju trajnijima od lako uočljivih povijesnih turbulencija. Napokon, treća cjelina nosi samorazumljiv naslov “Iz povijesti slavonske knjige”. Svaki od uvrštenih autora popraćen je uvodnom biobibliografskom bilješkom, a redovito i navodom iz kojega drugog (najčešće slavonskog) autora: time se ističe unutarnja uzajamnost slavonskoga kulturnog kruga, u skladu s neizrečenim geslom čitanke koje bi moglo glasiti: Slavonija, sobom samom.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI!
