Sloboda ili smrt

Boje, mirisi, zvuci i okusi Krete preplavljuju osjetila čitatelja dok čita ovaj epski snažan roman o borbi Krećana za slobodu od otomanske vlasti, borbi koja prerasta u alegoriju univerzalne borbe čovjeka za slobodu, gdje god i kad god se ona vodila. Protagonisti su ljudi snažnih emocija, beskompromisni i spremni u svakom času umrijeti za vlastite ideale. Svaki od njih suočen je i sa svojim intimnim proturječjima, u dilemi kako pomiriti pripadnost zajednici i odanost prijatelju druge vjere, kako izaći na kraj s vlastitim unutrašnjim demonima, i kako pomiriti strasti i žudnje koje se međusobno potiru. Roman Sloboda ili smrt zanosna je Kazantzakisova oda Kreti, Krećanima i vremenima kada su otokom kročili ljudi veći od života.

Sloboda ili smrt, roman velikog grčkog književnika Nikosa Kazantzakisa (1883-1957), autora romana Posljednje Kristovo iskušenje, Grk Zorba i Bratoubojice, novi je naslov u Sandorfovoj ediciji Izabrana djela Nikosa Kazantzakisa.

Nikos Kazantzakis, rođen je 18. veljače 1883. u Kandiji (današnjem Heraklionu), na Kreti, a umro je 1957., u njemačkom gradu Freiburgu. Već pedesetih godina smatran najvažnijim grčkim piscem i filozofom 20. stoljeća, a do danas najprevođeniji neohelenski autor, pravu je svjetsku slavu zapravo stekao posmrtno. Naime, njegov kapitalni roman “Život i dogodovštine Alexisa Zorbasa”, premda objavljen 1946. godine proslavio ga je tek nakon 1964. godine, kada je Michael Cacoyannis snimio na njemu utemeljen, trima Oscarima nagrađeni film “Grk Zorba”. Zahvaljujući odjeku tog remek-djela u briljantom prijevodu Carla Wildmana, Kazantzakis je 1956. bio nominiran za Nobelovu nagradu za književnost. “Grčki Cervantes” posebice je i više nego istaknut pripadnik plejade pisaca mediteranskoga kruga, lucidan i magičnom riječju obdaren pjesnik sredozemno-levantinskog podneblja, ljudi i duhovne baštine, koji svakako - kao neupitan klasik - zaslužuje vječnu nazočnost u kulturi svih naroda na obalama Sredozemnoga mora. Prvo književno djelo bilo mu je “Zmija i ljiljan”, 1906. godine, proza potpisana pseudonimom Karma Nirvami, dok je 1909. objavio mnogo značajniju jednočinku “Komedija”, kojom je anticipirao egzistencijalizam autora koji će se javiti tek nakon II. svjetskog rata, posebice Sartrea i Camusa. U predratnom razdoblju, njegovim se najboljim djelom smatra velika epska poema (od 33.333 stiha!) naslovljena “Odisej: Suvremeni nastavak”; započeo ju je 1924., te sedam puta prerađivao do objavljivanja 1938. godine. Slijedili su “Grk Zorba” (1946), “Grčka pasija”, na Zapadu prevedena kao “Krist ponovo razapet” (1948), zatim “Kapetan Mihalis” (Sloboda ili smrt, 1950.), “Posljednje Kristovo iskušenje” (1951), “Sveti Franjo siromah u Boga” (1956) te, posmrtno objavljeno djelo “Izvještaj (El) Grecu” (1961), u kojem su skupljeni njegovi autobiografski i literarno-filozofski zapisi, uključujući odjeke arapskih utjecaja na Kreti.